Male su šanse da se Europska unija u dogledno vrijeme otrgne iz zagrljaja ruskog plinskog diva Gazproma, smatraju inozemni energetski stručnjaci.

Kako prenose agencije, njemački kancelar otputovao je u nedjelju u svoj prvi posjet Washingtonu gdje ga je jučer primio američki predsjednik Joe Biden.

rješenje za krizu

Japan bi mogao prepustiti dio nabavljenog plina Europi

Njemačka je suočena s pritiskom SAD-a da se snažnije uskladi s pozicijom Washingtona. Sumnje u vezi s transatlantskim savezom pojavile su se dijelom zbog privrženosti Berlina projektu plinovoda Sjeverni tok 2 s Rusijom, što su SAD i istočnoeuropske zemlje oštro kritizirale.

Potpuno objašnjenje
U Washingtonu se od Scholza tražilo potpuno i jasno objašnjenje njemačke pozicije oko Sjevernog toka 2. Plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku je dovršen, ali nije još pušten u rad. Američka vlada u nedjelju je još jednom zaprijetila Rusiji zatvaranjem plinovoda.

“Ako Rusija napadne Ukrajinu, na ovaj ili onaj način Sjeverni tok 2 neće krenuti naprijed i Rusija shvaća da smo se koordinirali s našim saveznicima”, rekao je za NBC Jake Sullivan, savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost.

Upitan hoće li njemački kancelar to javno obećati tijekom svog posjeta Washingtonu u ponedjeljak, Sullivan je rekao: “Pustit ću njemačkog kancelara da govori u svoje ime”. Međutim, pronaći zamjenu za ruski plin Europi neće biti jednostavno, posebno ne kratkoročno.

odgovor na poskupljenja

Evo kako će europske države pomoći svojim građanima zbog visokih cijena energije

Kako podsjeća Deutsche Welle, Gazprom je prošlu godinu zaključio s rekordnom proizvodnjom, ali i dobiti. Rezultat je to rastuće potražnje za plinom, ali i većih cijena tog energenta. Sa 500.000 zaposlenih te najvećim plinskim rezervama u Rusiji, Gazprom je najveći proizvođač prirodnog plina na svijetu.

Kao što je poznato, ruska vlada drži većinu dionica te određuje smjer kompanije. Primjerice, prvi čovjek Gazproma Aleksej Miller stari je prijatelj s predsjednikom Vladimirom Putinom koji je gotovo uvijek prisutan na sjednicama upravnog i nadzornog odbora kompanije. Gazprom je već desetljećima i vodeći dobavljač plina za Europsku uniju.

Prema podacima Eurostata, 43 posto plina kojeg godišnje troši Europska unija dolazi iz Rusije. Ostatak se kupuje od Norveške, bliskoistočnih država, SAD-a te izvoznika iz sjeverne Afrike. No, unutar EU-a postoje velike razlike u ovisnosti o ruskom plinu.

Osim Njemačke – najvećeg potrošača u EU – koja zadovoljava 55 posto svojih potreba za plinom iz Rusije, istočne članice uglavnom se oslanjaju na Gazprom.

Takav raspored snaga Gazprom vrlo vješto koristi, kažu stručnjaci. “Gazprom koristi svoju tržišnu snagu za utjecanje na kretanje cijena kroz količinu plina koju isporučuje u Europu”, kaže za DW Georg Zachmann iz briselskog think-tanka Bruegel.

U posljednjih 10 godina Europska unija je pokušala stvoriti jedinstveno tržište plina uvođenjem regulative prema kojoj je Gazprom obvezan slati plin do vanjskih granica EU-a, a članice potom tim plinom mogu trgovati.

Tako, primjerice, Njemačka može kupiti plin od Rusije i zatim ga prodati Poljskoj ili Ukrajini. No, Gazpromu je interesu da zaključi izravne ugovore s krajnjim kupcima, kako bi mogao održavati svoj tržišni položaj.

“To je neka vrsta natjecanja između europskih regulatora koji žele stvoriti tržište s ujednačenim cijenama i Gazproma koji nudi različite cijene u različitim državama”, ističe Zachmann.

Alternativni pravci
U Washingtonu će se ovoga tjedna otvoriti i razgovori o osiguravanju alternativnih dobavnih pravaca za Europu ako Rusija zbog ukrajinske krize na zapadni pritisak odgovori obustavom isporuka plina.

No, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u razgovoru za njemački poslovni list Handelsblatt odbacila je takvu mogućnost smatrajući kako Rusiji nije u interesu ugroziti odnose s najvećim kupcem i tako ostati bez velikog dijela prihoda od izvoza plina. Međutim, Europa je samo djelić Gazpromova poslovnog uspjeha.

Tako je predsjednik Putin uoči Zimskih Olimpijskih igara u Pekingu dogovorio veliki ugovor o izvozu plina u Kinu. Gazpromov kupac je i Amerika – u 2020. iz Rusije je došlo 8 posto američkog uvoza nafte, više nego iz starog saveznika, Saudijske Arabije.

Europski pokušaj izgradnje strateških rezervi plina te nastupa kao jedinstvenog kupca Gazprom pokušava osujetiti davanjem ustupaka pojedinim državama. Tako je Mađarska nedavno sklopila ugovor koji joj jamči pet puta nižu cijenu ruskog plina.

Međutim, Georg Zachmann smatra kako Europa ne može mnogo učiniti kako bi se otrgla Gazpromu. “Možete pregovarati koliko god hoćete ako druga strana drži sve poluge. Ako dovod plina može biti zatvoren iz Moskve, jednostavno smo u lošijoj pregovaračkoj poziciji”, zaključuje Zachmann.