Europa i dalje presporo gradi 5G mreže u odnosu na SAD i Aziju

Autor: Tomislav Pili , 01. veljača 2021. u 13:02
5G mreže u većini država smatraju se ključnima u modernizaciji industrije, sustava prijevoza i zdravstvene skrbi/SHUTTERSTOCK

Telekomunikacijska industrija već dugo tvrdi kako zahtjevna i nekonzistentna regulativa negativno utječe na brzinu gradnje 5G mreža na fragmentiranom europskom tržištu.

Europa sve više zaostaje za Amerikom i Azijom u utrci gradnje infrastrukture za 5G telekomunikacijske mreže, unatoč povećanim investicijama najvećih europskih telekoma.

Prema podacima iz istraživanja udruge telekomunikacijskih kompanija ETNO i konzultantske tvrtke Analysys Mason koje prenosi Financial Times, udjel Europljana kojima je dostupna 5G mreža povećao se s 13 posto na kraju 2019. na 24 posto krajem rujna prošle godine.

Skromne brojke

Međutim, to su vrlo skromne brojke ako se usporede s podacima za SAD i Aziju. Naime, 76 posto Amerikanaca imaju mogućnost korištenja mreža najnovije generacije koje omogućuvaju 10 puta više brzine prijenosa podataka.

U nekim dijelovima Azije ta je stopa još i viša, poput Južne Koreje gdje je 5G mreža dostupna za 93 posto stanovništva. Zaostajanje Europe povećat će zabrinutost oko ekonomskog utjecaja spore dogradnje telekomunikacijskih mreža u odnosu na druge dijelove svijeta.

Naime, 5G mreže u većini država smatraju se kritičnom infrastrukturom i ključne su u modernizaciji industrije, sustava prijevoza i zdravstvene skrbi.

94,8

eura prosječni iznos ulaganja u 5G po stanovniku u Europi nasuprot 147,9 eura u SAD-u te 233 eura koliko iznosi u Japanu

Vodeći europski industrijalci upozorili su lani da je hitno potrebno zatvoriti rastući 5G jaz između Europe te Amerike i Azije. U suprotnome europska industrija može postati nekonkurentna. Ovakav scenarij u suprotnosti je s najavama Europske komisije posljednjih nekoliko godina da će „stari kontinent“ igrati vodeću ulogu u 5G eri, lansiranjem više „akcijskih planova“ usmjerenih na poticanje ulaganja u razvoj te infrastrukture.

Međutim, većeg pomaka nema, unatoč naporima telekomunikacijskih kompanija. Tvrtke poput Deutsche Telekoma, Vodafonea, BT-a, Telefónice i Telecom Italije pustile su u pogon prve 5G mreže te dodatno unaprijedile fiksnu mrežu ugradnjom optičkih kabela.

Izvješće ETNO-a pokazuje da ulaganja telekomunikacijskog sektora rastu, pa je 2019. uloženo gotovo 52 milijarde eura. Za usporedbu, 2018. uloženo je 48,6 milijardi dolara.

Viša ulaganja

Unatoč tome, prosječni iznos ulaganja po stanovniku i dalje je niži nego u ostalim dijelovima svijeta – 94,8 eura u Europi nasuprot 147,9 eura u SAD-u te čak 233 eura u Japanu.

Telekomunikacijska industrija već dugo tvrdi kako zahtjevna i nekonzistentna regulativa negativno utječe na dinamiku gradnje 5G mreža na fragmentiranom europskom tržištu, rezultirajući nižim povratom na investicije i kočeći ulaganja milijarda eura potrebnih za modernizaciju mreže na petu generaciju.

“Europske telekom kompanije ulažu više nego u prošlosti, ali to nije dovoljno da bi se premostio jaz. Trebamo snažnu političku akciju za veliku modernizaciju mreže“, prokomentirala je Lise Fuhr, generalna direktorica ETNO-a.

Europske kompanije ulažu veći dio svojih prihoda na modernizaciju mreže od konkurenata u drugim dijelovima svijeta. No, mjesečni prosječni prihod od mobilnih mreža po korisniku u Europi iznosi manje od 15 eura. S druge strane, južnokorejski telekomi prosječno uprihode 23,7 eura, japanski 28,1 euro, a američki 36,9 eura, pokazuju podaci iz izvješća.

A to ima vrlo veliki značaj na investicijski potencijal, tvrdi telekom branša. Dodjela frekvencija ključna je za pokretanje procesa većih investicija, smatraju stručnjaci.

U Europi je do sada jedino Finska na aukcijama dodijelila sve neophodne frekvencije za 5G dok s druge strane desetak država još nije dovršilo nijednu aukciju, poput Belgije, Poljske i Portugala. U održanim aukcijama u Europi do sada je prikupljeno 21,6 milijardi eura.

5G povećao prihode Ericssona

Dobit švedskog proizvođača opreme za mobilne mreže Ericssona gotovo je udvostručena u četvrtom tromjesečju 2020. zahvaljujući snažnoj potražnji za opremom za 5G mreže. Ericsson je u razdoblju od listopada do prosinca 2020. bilježio gotovo dvostruko veću prilagođenu operativnu dobit nego u istom radoblju godinu ranije, od 11 milijardi švedskih kruna (1,32 milijarde dolara). Ukupni prihodi porasli su pet posto, na 69,6 milijardi kruna. U odjelu mreža prilagođeni prihodi porasli su 20 posto, a bruto marža uvećana je za 2,4 postotna boda, na 43,5 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close