Europska komisija (EK) objavila je plan energetske sigurnosti Europske unije (EU) u kojemu se navode mjere koje bi kratkoročno i srednjoročno trebale povećati sigurnost opskrbe energentima.
Iako je europski povjerenik Gunther Oettinger predstavljajući dokument izjavio da "EU želi snažno i stabilno partnerstvo s opskrbljivačima poput Rusije", očito je da EU želi izbjeći pretjeranu ovisnost o toj zemlji, dodajući da Unija "mora izbjeći postati žrtvom političke i ekonomske ucjene". EU svakoga dana troši milijardu eura na uvoz energenata jer 88 posto nafte, 66 posto prirodnog plina, 42 posto čvrstih goriva i 95 posto urana dolazi iz uvoza. Dokument otkriva slabosti energetske opskrbe, ali ne donosi revolucionarna rješenja, osim što je očito da nezavisnost ima visoku cijenu.
Komisija konstatira da šest zemalja u potpunosti ovisi o uvozu plina iz Rusije, da baltičke zemlje ovise o vanjskim proizvođačima struje te je zabrinjava sve veće rusko vlasništvo nad europskim rafinerijama, što Uniju čini sve ovisnijom i o ruskoj nafti. Planira se gradnja infrastrukture, a u srednjoročnim planovima nalazi se i LNG terminal na otoku Krku, uz opasku kako još postoje problemi s financiranjem tog projekta, koji je samo djelić buduće opskrbe iz raznovrsnijih izvora plina iz SAD-a i Sjeverne Afrike. EU će napraviti i stres test kako bi se otkrile najveće slabosti plinskog sustava u slučaju redukcije iz Ukrajine. Upravo se zbog toga u dokumentu najavljuje sustav solidarnosti među članicama EU.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu