Europska unija trebala bi izdvajati petinu zajedničkog proračuna na sigurnost i spremnost na krize dok ulazi u razdoblje povećanog rizika geopolitičkih napetosti i klimatskih promjena, upozorio je bivši finski predsjednik u izvješću o obrani Unije.

Bruxelles je ranije ove godine zadužio Saulija Niinistöa da procijeni sigurnosne potrebe EU-a nakon ruskog rata protiv Ukrajine, hibridnih prijetnji Moskve i sve jačih prirodnih katastrofa, podsjeća Financial Times.

“Danas je odlučujući zadatak osigurati da možemo Europljanima pružiti sigurnost tako što ćemo biti spremni na sve rizike, a taj je rizik ogroman”, rekao je Niinistö u srijedu predstavljajući izvješće u kojem su geopolitičke napetosti i klimatske promjene identificirane kao dvije najveće prijetnje za Stari kontinent.

Nedostatak novca
Niinistö preporučuje da se “najmanje 20 posto ukupnog proračuna EU-a doprinese sigurnosti EU-a i spremnosti na krize”. Trenutačni proračun koji traje do 2027. iznosi 1,2 bilijuna eura, što je otprilike jedan posto Unijinog BDP-a. Zaključci dolaze uoči napetih pregovora o sljedećem sedmogodišnjem proračunu Unije, s vladama koje su u nedostatku novca nakon saniranja posljedica pandemije već oklijevaju dati više novca Bruxellesu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ujedno i nekadašnja njemačka ministrica obrane, ponovila je svoj poziv vladama EU da povećaju spremnost dok se suočavaju s ruskom agresijom.

“Putinov rat protiv Ukrajine najveća je prijetnja našoj sigurnosti. Stoga moramo pojačati naše napore, znajući da priprema za najgore može spriječiti da se ono najgore dogodi”, prenosi FT riječi von der Leyen. Mogućnost povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na izborima u SAD-u sljedećeg tjedna dodatno povećava pritisak na europske vlade da povećaju izdvajanja za obranu. Trump je zaprijetio NATO saveznicima da će ih prepustiti na milost i nemilost Rusiji ne ispune li cilj saveza potrošnja na obranu doseže dva posto BDP-a.

Tijekom Niinistöovog predsjedničkog mandata, Finska je napustila svoju dugotrajnu politiku neutralnosti nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu i pridružila se NATO-u. Njegov drugi i posljednji mandat na toj dužnosti završio je u travnju.

EU treba povećati svoju zajedničku potrošnju na obranu, rekao je bivši finski predsjednik, napominjući da je “sveukupni obujam EU fondova u usporedbi s nacionalnim proračunima nedovoljan da bi stvarno utjecao na obrambeno tržište”. Također je preporučio da europski građani budu spremni na stvaranje zaliha robe koje će im trajati najmanje 72 sata.

Novi mandat EIB-a
Založio se i za privatna ulaganja u obrambeni sektor te promjenu mandata Europske investicijske banke kako bi joj se omogućilo ulaganje u to područje. Sredstva EU namijenjena konkurentnosti mogla bi se dodjeljivati ​​imajući na umu sigurnosne potrebe, rekao je. No, Niinistö nije preporučio novi zajednički dug EU-a za obranu, koncept za koji se zalažu članice poput Francuske, za razliku od fiskalno konzervativnih zemalja poput Nizozemske i Njemačke.

Ranije ove godine von der Leyen je predložila korištenje novca EU-a za jačanje europske obrambene industrije i zajedničku nabavu oružja, replicirajući program nabave cjepiva protiv Covid-19, ali države članice poput Njemačke bile su oprezne u podržavanju ove ideje.

U srijedu je čelnica Komisije rekla da bi dodatna sredstva za obranu trebala doći ili iz doprinosa država članica ili stvaranjem novih vlastitih tokova prihoda za proračun. “U jednom od ova dva elementa, moramo odlučiti kako ćemo ići naprijed”, rekla je, zaključuje FT.