Europa mora učiniti više kako bi se borila protiv masovnih skrivenih poticaja koje Kina dijeli svojim industrijama, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govoreći nakon što su europski čelnici raspravljali o tome kako odgovoriti na klimatski zakon američkog predsjednika Joea Bidena vrijedan 369 milijardi dolara, koji privlači zelena poduzeća. Dodala je da EU također mora učiniti više kako bi se nosio s potporom Pekinga domaćim industrijama.

“Što se tiče Kine, znamo da daju goleme subvencije, ne samo sektoru čiste tehnologije, nego općenito”, rekla je von der Leyen na tiskovnoj konferenciji nakon summita čelnika EU-a.

Kina igra nepošteno
Predsjednica EK je upozorila da je tema mnogo šira od fokusa na Bidenov Zakon o smanjenju inflacije (IRA) te da je zbog toga nužno razviti puno širu strategiju. Kako prenosi Financial Times, Bidenov zakon, koji uključuje subvencije i porezne olakšice za zelene tehnologije, uznemirio je čelnike EU koji se boje da će namamiti tvrtke preko Atlantika.

Uoči nove geopolitičke stvarnosti, Europska unija će djelovati odlučno kako bi osigurala svoju dugoročnu konkurentnost, prosperitet i ulogu na globalnoj sceni”, složili su se čelnici EU-a u zajedničkoj izjavi u petak ujutro.

Von der Leyen je rekla da je IRA “jasno definirana i usmjerena” na šest sektora čiste tehnologije, što znači da EU smatra da je “vrlo otvorena i transparentna” za rad. “Situacija u Kini je daleko nejasnija sa “skrivenim subvencijama” i širim rasponom pogođenih sektora.

Europske tvrtke borile su se za pristup kineskom tržištu i žalile se na nepoštivanje prava intelektualnog vlasništva”, navela je von der Leyen. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da EU mora “reagirati velikom snagom” na IRA-u i rekao da je europska državna pomoć potrebna “kako bi se pomoglo podržati naše strateške sektore na pravoj razini, a posebno kako bi se suprotstavili rizicima preseljenja”.

Pozvao je na brzu reakciju protiv “nepoštene konkurencije”. Čelnici EU-a složili su se s “jednostavnijim, bržim i predvidljivijim” postupcima državne potpore, uključujući porezne olakšice, kao i korištenje EU fondova za zelenu tehnologiju i “pojednostavljene i ubrzane” propise za klimatski prihvatljiva ulaganja.

EU se dugo žalila na državnu potporu kineskim zelenim industrijama, uključujući proizvodnju fotonaponskih solarnih panela. Bruxelles je Pekingu 2013. uveo antidampinške carine, navodeći da kineski proizvođači dobivaju nepoštene subvencije.

EU je nedavno odobrio nova pravila koja mu dopuštaju da istražuje strane tvrtke koje imaju koristi od državnog novca.

Neslaganje oko modela
Kineska električna vozila, koja osvajaju sve veći udio na europskom tržištu, smatraju se još jednom prijetnjom. Govoreći nakon summita, njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da EU ima dugogodišnju politiku za suzbijanje kineskih subvencija i “određene načine za reakciju”. “Svijetu nije od pomoći ako svi rade sa subvencijama, pokušavajući narušiti konkurenciju”, komentirao je njemački kancelar.

Nizozemski premijer Mark Rutte, koji se protivi prikupljanju novih sredstava EU-a za potporu industriji, rekao je da je veći problem velika i spora birokracija kako bi se novac dopremio tvrtkama.

“Konkretno, moja zemlja će uložiti 60 milijardi eura do 2035. godine u naše zeleno gospodarstvo, a mi smo samo šest posto EU gospodarstva. Dakle, nije da Europa ne napreduje. Problem je u dopuštanju — kako novac dovesti na mjesto gdje mora doći, što je prije moguće i uz najmanje muke”, rekao je Rutte.