Dvije glavne centrističke političke skupine u Europskom parlamentu, konzervativci i socijaldemokrati, izgubile su znatan dio podrške koja ih je držala na vlasti.

Važan faktor sad su postale alternativne, populističke i zelene stranke, pri čemu su ovi potonji u nizu zemalja osvojili dvoznamenkasti broj glasova.  Prvenstveno zahvaljujući mladima biračima, koji su upravo u zadnje vrijeme masovno uključeni u borbu protiv globalnog zatopljenja, zeleni su u Njemačkoj osvojili 20 posto, dvostruko više nego na prethodnim izborima za Europski parlament i zauzeli su drugo mjesto u toj zemlji, odmah iza demokršćana.  

Bez pristanka na status quo 
"Povijesno najbolji rezultati Zelenih u Njemačkoj, ali i solidni ishodi u Francuskoj, Finskoj, Belgiji i Nizozemskoj, označavaju prekretnicu i daju Zelenima više moći da provedu svoje politike u idućem sazivu EP. U ovom trenutku to sasvim sigurno znači osnaživanje onih mjera i politika koje zahtijevaju daleko više financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena, Zeleni to žele napraviti na socijalno pravedan način, da oni koji najviše stradaju od posljedica klimatskih promjena, nisu ujedno i oni koji će plaćati tu cijenu. Od EU se očekuje da povrati već dobro izblijedjeli 'leadership' u borbi protiv klimatskih promjena", rekao nam je Vedran Horvat, upravitelj Instituta za političku ekologiju.   

"Zeleni nisu samo odgovor na te promjene, oni su odgovor nove generacije Europljana spram neodrživog, dehumanizirajućeg i na rast usmjerenog ekonomskog modela, ali i spram desnog populizma koji upravo Zeleni mogu značajno usporiti", kaže Horvat. Još jedan mandat u EU dobio je SDP-ovac Tonino Picula. "Birači nisu pristali na EU statusa quo kakvu predstavlja EPP-ov vodeći kandidat Manfred Weber, nego upravo suprotno. O želji birača da se EU mijenja puno govore i rezultati populista i desnice. Ljevici, čija su Partija europskih socijalista i parlamentarna grupacija Socijalisti i demokrati najjači predstavnici, otvara se mogućnost stvaranja progresivne koalicije, u kojoj bi sa zelenima bila i radikalna ljevica, kao i liberali, što predlaže Frans Timmermans, vodeći kandidat socijalist i demokrata. 

U takvim okolnostima, sigurno je da će temelj svih politika biti jačanje socijalne i kohezijske politike, politike minimalnih plaća i radnih prava, kao i zaštite okoliša, odnosno usmjeravanja industrijskih politika u smjeru veće zaštite okoliša. To su teme na kojima je socijaldemokratska ljevica prije jedanaest godina, u vrijeme izbijanja Velike recesije, propustila reagirati", priznaje Picula. Na pitanje čemu će se posvetiti u svom novom mandatu, kaže da će i dalje afirmirati jadransku Hrvatsku. "Želim nastaviti raditi na ulasku RH u schengensko područje, za što sam već dobio podršku u EP. Ponosim se što sam u Europskom parlamentu pomogao osnovati prvo radno tijelo koje sustavno brine o otocima – Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja okuplja zastupnike iz više od 20 EU zemalja. 

Odgovor na pitanje zašto ekolozi u RH nisu zabilježili tako dobre rezultate kao u drugim zemljama EU, potražili smo kod Zorislava Antuna Petrovića, predsjednika Oraha, stranke koja je na europarlamentarnim izborima 2014.  dobila nešto manje od 10 posto glasova. "Bio je tu značajan dio protestnih glasova birača nezadovoljnih SDP-om, no ostaje činjenica da je stranka koja se deklarirala kao zelena tada osvojila mandat.

Na žalost, nakon potpore predsjedničkoj kandidaturi Ive Josipovića Orah je počeo strelovito gubiti potporu, što je rezultiralo i debaklom na parlamentarnim izborima 2015. Siguran sam da je u bilo kojoj europskoj zemlji bar nekoliko postotaka populacije sklono zelenoj opciji i nema razloga zašto ne bi tako bilo i u Hrvatskoj, Sva istraživanja koja je provodili Europska zelena stranka pokazuje da su zeleni glasači tu, ali ih treba uvjeriti da ima smisla izaći na izbore", kaže Petrović. 

Luka Brkić, pofesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti smatra da izbori za Europski parlament "nisu bili baš toliko presudni da smo morali imati toliko izravnih uključivanja u studio, kao da svjedočimo invaziji Marsovaca. Politika je interesna struktura, a oni koji donose odluke ne izlaze na izbore. Problemi nisu prezentirani, već o tome što svaka država članica može uzeti za sebe. Rezultat zelenih neće puno promijeniti – dobit ćemo jednu drugačiju retoriku ali vrtimo se u začaranom krugu, u kojem su onemogućeni drugačiji uvidi. U međuvremenu Europa gubi trku u tehnologiji – Amerika je odgovorila protekcionizmom, a čime ćemo mi odgovoriti? , pita Brkić.

Populisti vs. establišment 
"Populisti žele uzdrmati establišment. Kakve godi mi bile ideje, oni nešto pokušavaju. Trebamo vidjeti zašto je njihov projekt Europe nacija tako uspješan, što se to događa etabliranim strankama? Mora se otvoriti ozbiljna rasprava o tome što je EU i gdje ona ide, jer ovaj nas put, oktroiran od briselske administracije. vodi u slijepu ulicu", rekao je Brkić. 

Nove generacije

Zeleni su mladima 'cool'
Markus Soeder, čelnik bavarske demokršćanske stranke CSU, sestrinske stranke CDU i premijerke Angele Merkel,  proglasio je nakon izbora Zelene glavnim suparnikom. "Najveći izazov budućnosti bit će intenzivna rasprava sa Zelenima", poručio je i Soeder i dodao kako "stare mjere više ne vrijede". Priznavši da njegova stranka ima poteškoća u pridobivanju mlađih glasača, zaključio je kako "moraju biti mlađi, otvoreniji i više cool'". Projekcije pokazuju kako je jedan od triju njemačkih glasača mlađih od 30 godina glasao za zelene, dok ih je samo 13 posto odabralo CDU.