Dok nova njemačka vlada najavljuje kako je puštanje u rad plinovoda Sjeverni tok 2 “na ledu”, Europska komisija danas bi trebala predstaviti odluku kojom članice ne bi mogle produživati dugoročne ugovore o nabavci plina nakon 2049. godine.

Iako se na prvu čini da je to još jedan način zapadnog odgovora Rusiji u kontekstu napetih odnosa oko Ukrajine, energetski stručnjaci smatraju da se isključivo radi o odluci motiviranoj energetskom tranzicijom i proklamiranim raskidom s korištenjem ugljikovodika.

Kako navodi Bloomberg koji je imao uvid u dokument, zabrana sklapanja novih ugovora o uvozu plina nakon 2049. dio je reforme energetskog tržišta. Europska komisija predložit će i mjere za jačanje sigurnosti opskrbe plinom u vrijeme dok se Europa suočava sa rekordnom cijenom tog energenta i nestašice usred zime.

Uvjet produženja tranzita
O planu će raspravljati šefovi država i vlada Europske unije na sastanku u Bruxellesu zakazanom za četvrtak. Plan vjerojatno neće biti po volji Rusiji iz koje Europska unija zadovoljava trećinu potreba za plinom.

Naime, Moskva već više godina lobira za sklapanje dugoročnih ugovora s europskim kupcima, a nedavno je zatražila od Europske unije da više članica sklopi takve ugovore kao uvjet za produženje tranzita plina kroz Ukrajinu nakon 2024. godine.

Istovremeno se prema tvrdnjama američkih obavještajaca na rusko-ukrajinskoj granici gomilaju ruske vojne snage koje se spremaju za invaziju na Ukrajinu. Kremlj takve tvrdnje odbacuje.

Plan se tiče i zabrinutosti dijela europskih država koje smatraju da Rusija koristi plin kao geopolitički instrument. Međutim, Igor Dekanić, sveučilišni redoviti profesor u mirovini na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu ocjenjuje kako odluku Europske komisije o završetku uvoza plina nakon 2049. prije svega treba promatrati kao instrument postizanja energetske tranzicije.

“EU cilja da 2050. postane ugljično neutralno gospodarstvo, a dio toga je i odustajanje od eksploatacije ugljikovodika. Na nedavno završenoj klimatskoj konferenciji COP26 pokušao se definirati rok do kojega će svijet prestati koristiti fosilna goriva, prije svega ugljen, ali je na kraju prihvaćena tek formulacija o ‘smanjenom korištenju ugljena’ uslijed lobiranja velikih energetskih kompanija, a nafta i plin nisu ni spomenuti.

U tom kontekstu ova odluka EK-a nije instrument geopolitike usmjeren protiv Rusije”, smatra Dekanić.

Osim toga, većina dugoročnih ugovora o nabavci plina sklapa se na 10-ak godina, dodaje taj stručnjak. “Ako 2021. određujete nešto što će biti tek 2049., onda nema govora o geopolitičkom motivu”, kaže Dekanić.

U sklopu povećanja sigurnosti opskrbe Bruxelles će predložiti strateškiji pristup stvaranju zaliha plina, uključujući mjere za osiguranje visokih razina na početku svake ogrjevne sezone. Kada procjenjuju rizik na regionalnoj razini, članice će morati uključiti i analizu vlastitih razina uskladištenog plina i potencijalnog rizika povezanog sa sigurnošću opskrbe, također i u skladištima u vlasništvu stranih kompanija.

Ako se prepoznaju rizici, države će morati uvesti protumjere kao što je obveza minimalne razine uskladištenog plina te provođenje aukcija.

Podsjetimo, trenutna situacija na europskom plinskom tržištu nije baš “bajna”. U ovu ogrjevnu sezonu Europa je ušla s rekordno niskim zalihama u skladištima plina za ovo doba godine.

Nestašici se trenutno ne nazire kraj, a dodatni razlog za brigu su i povišene tenzije između Ukrajine i Rusije zbog čega bi problemi sa zalihama plina mogli potrajati i do iduće sezone grijanja.

Poljska je prošloga tjedna poručila kako očekuje da će tržište ostati volatilno do konačne odluke o kontroverznom plinovodu Sjeverni tok 2 kojim će se povećati opskrba Njemačke ruskim plinom.

Rusko ‘ucjenjivanje’
Poljski premijer Mateusz Morawiecki zatražio je u nedjelju od novog njemačkog kancelara Olafa Scholza da “ne otvori” plinovod Sjeverni tok 2 koji je razlog spora Berlina i Varšave. Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji dvojice premijera, Morawiecki je ponovio poljske argumente o opasnosti ruskog “ucjenjivanja” Ukrajine i od “destabilizacije na istočnom boku NATO-a i EU-a”.

Scholz je istaknuo da će “sve učiniti kako bi Ukrajina i ubuduće bila zemlja tranzita” plina, a poljski premijer je ocijenio da bi “bilo bolje ne odobriti otvorenje Sjevernog toka 2”.

Njemačko nećkanje oko Sjevernog toka 2 potencirano je i sudjelovanjem Zelenih u novoj vladi, a izazvalo je u ponedjeljak skok cijena plina iznad 1300 dolara za 1000 prostornih metara po prvi put od početka listopada. Cijena je zatim gotovo odmah premašila i 1350 dolara.

Sjeverni tok 2 podjednako je neophodan i Njemačkoj (odnosno Europskoj uniji) i Rusiji, komentirao je Igor Dekanić. “Njemačka treba plin, a Rusija prihod od tog plina. No, pripreme za Sjeverni tok 2 rađene su u drugačijim političkim okolnostima, kada Zeleni nisu bili dio vlade.

Sada su dio vladajuće koalicije i moraju zauzeti takav stav na početku kako bi opravdali povjerenje birača. Međutim, energetska politika uvijek na kraju postane realna politika i korigira i neke radikalnije stavove. Naime, svaka vlada mora osigurati energente za gospodarstvo i stanovništvo”, zaključuje Dekanić.