Velike farmaceutske tvrtke sa zapada nerijetko odlaze na istok kako bi proučavale starinsku upotrebu prirodnih lijekova u siromašnim zemljama. Kada se vrate kući, skupljeno znanje patentiraju, počinju s proizvodnjom, a njihov novi lijek pokaže se kao još jedna uspješnica koja im povećava svotu na prihodovnom računu.

Oni koji su lijek stoljećima prije razvijali i osmišljavali ne dobivaju ništa. Dok se jedni bogate, drugi i dalje ostaju siromašni. Stručnjaci povremeno tu tematiku spominju pod nazivom biopiratstvo. Nedavno su ponovno reagirali zastupnici Europskog parlamenta i predložili mjere kojima bi se biopiratstvu stalo na kraj. Europska zelena stranka, koja stoji iza tih napora, godinama je Europskome patentnom uredu dokazivala nelegalnost patenta na derivat drva nima, koji je 1995. sebi priskrbila američka kemijska kompanija W. R. Grace. Uspjeli su i 2005. godine patent je ukinut, a taj je slučaj postao napoznatiji u borbi protiv biopiratstva. Otad je sličnih slučajeva bilo vrlo malo iako neki stručnjaci tvrde da cijela farmaceutska industrija počiva na biopiratstvu."Devedeset posto svjetske biološke baštine nađeno je u zemljama u razvoju. Ipak, većina patenata registrirana je u razvijenim zemljama. Naši propisi koji definiraju upotrebu prirodnih resursa i njihove tradicionalne primjene jako su loše definirani i kompanije nalaze načine kako pravnu nesigurnost iskoristiti i preoteti tradicionalni 'know how'. Europska unija mora osigurati da se benefiti tih prirodnih resursa koriste pošteno, u cilju suzbijanja siromaštva", kaže Catherine Gr?ze, autorica rezolucije koja je postala tema razgovora u Europskom parlamentu. Zastupnici u Parlamentu tvrde da Europska unija konkretnim potezima može pomoći.

Patentiranje Zemlje
Jedan od najvažnijih koraka bio bi, navode, da EU u budućnosti ne potiče zemlje u razvoju da potpisuju trgovinske sporazume sve dok im se ne pomogne da razviju vlastite mehanizme koji će im pomoći da takve sporazume i razumiju. No, koliko EU može biti ozbiljna u naumu da zaustavi biopiratstvo kada je u svijetu poznato samo nekoliko takvih slučajeva? "Točno je da se o biopiratstvu malo govori jer to nije u interesu mnogih multinacionalnih kompanija iz područja farmaceutike i poljoprivrede. Politika mnogih moćnih zapadnih država pod velikim je utjecajem tih kompanija, koje često imaju veće budžete od BDP-a nekih država. Europska rezolucija koju su 'progurali' zastupnici i zastupnice iz frakcije Zelenih pozitivan je iskorak jer se o biopiratstvu počelo govoriti i u europskim političkim institucijama, a ne samo u djelima ekofeministkinja poput Vandane Shive. Ipak, treba još puno učiniti da bi se uveo red u predatorska pravila i međunarodne dogovore koji se tiču patenta na intelektualno vlasništvo u području molekularne biologije i rekombinantne DNK tehnologije, a koje često počiva na tradicionalnim znanjima neeuropskih naroda i genskom bogatstvu vrsta iz takvih, najčešće jako siromašnih država", kaže bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.Vandana Shiva, koju Holy spominje, Indijka je koja je možda i najpoznatije ime u borbi protiv biopiratstva.

Njezini stavovi citiraju se u gotovo svakom tekstu o toj tematici. Ona je bila i jedna od ključnih osoba koje su pomogle u ukidanju patenta na derivate drva nima koje je posjedovala američka kemijska kompanija W. R. Grace. Shiva tvrdi, među ostalim, kako 94 posto najprodavanijih lijekova koji su proizvedeni iz biljaka sadrži najmanje jedan sastojak čija je primjena poznata kroz tradicijsko znanje i korištenje tih biljaka. Cijeli koncept nasilnog privatiziranja prirode i života, ističe Shiva, provlači se kroz najmoćnije globalne financijske i političke institucije. Tako su, primjerice, korporacije pripremale, napisale i cijelo vrijeme imale kontrolu nad pisanjem TRIPs ugovora WTO-a. Posrijedi je paket ugovora koji se odnose na autorska prava i prava na patente unutar kojih je dana dozvola za patentiranje Zemlje. To nije slučajno: predložak kasnije prihvaćenog ugovora pisali su predstavnici korporacija Monsanta, DuPonta, Mercka, Pfizera, General Electrica, Johnson&Johnsona, General Motorsa, IBM-a i drugih, djelujući kroz udruženja biznis grupacija.

Pritisak na političke elite
No, kada se spominju imena takvih kompanija, nameće se pitanje koliko utjecaja može imati nekolicina boraca protiv biopiratstva.Mirela Holy kaže kako se u ovom trenutku možda i čini da je riječ o bezizlaznoj borbi, ali i takve bitke, ističe, završavale su pozitivnim, pravednim ishodom. Nije problem samo u tome što najutjecajnije zemlje svijeta, odnosno njihove političke elite, štite predatorske prakse moćnih multinacionalki iz područja farmaceutike i poljoprivrede i što imaju najbolje odvjetnike na raspolaganju, nego i u tome što su političke elite tih pljačkanih država nerijetko korumpirane i komplotiraju s interesima velikih i moćnih kompanija, a ne štite interese svojih država i ljudi. "Vjerujem, ipak, da se sve može ako se hoće. Nadam se da će se jednog dana postići kritična točka koja će proizvesti nužnu političku volju da se i ovaj problem pravedno riješi", kaže Holy.Pitali smo je i što Hrvatska može učiniti po tom pitanju. Ne puno, kaže Holy, ali dodaje kako se mogu "pritisnuti" svjetske i europske političke institucije, ponajviše putem organizacije poput Ujedinjenih naroda. To se odnosi, ponajprije, na uvođenje reda i transparentnih pravila igre u područje genske manipulacije i korištenja proizvoda i tehnologija u tom području. "Nisam sigurna da bi proglašavanje genskog bogatstva općim dobrom urodilo plodom jer bi to vjerojatno, na žalost, zloupotrijebile multinacionalne kompanije za još lakši grabež prirodnih genskih bogatstava. Nisam pravnica, pa ne mogu odgovoriti koji bi bio najbolji način za suzbijanje biopiratstva, ali bez ikakve sumnje nužna je znatno stroža kontrola nad poslovanjem i djelovanjem tih kompanija", ističe Holy. 

Što predlažu zastupnici Europskoga parlamenta

• prije priznanja patenta otkriti gensko podrijetlo resursa i tradicionalnih znanja koja se primjenjuju u proizvodu da bi se dobila suglasnost zemlje iz koje resursi potječu
• potpisati sporazum između zemlje iz koje reusrsi dolaze i kompanije koja registrira patent, čime će se jamčiti da će dobit biti valjano raspoređena
• EU ubuduće ne bi trebala poticati zemlje u razvoju da potpisuju trgovinske sporazume sve dok im se ne pomogne da razviju vlastite mehanizme koji će im pomoći da takve sporazume i razumiju
• prihvatiti prijedlog Europske komisije koja inzistira na primjeni Protokola iz Nagoye, koji su 2010. potpisale 193 zemlje, a govori o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobrobiti koje proizlaze iz njihova korištenja.

Drvo Nima osamljen slučaj pobjede

Sporni patent, nakon duge borbe, ukinut 2005.

Ulje nima poljoprivrednici su u Indiji tradicionalno koristili za suzbijanje gljivičnih oboljenja, ali i kao sastojak brojnih drugih prirodnih lijekova i poljoprivrednih pripravaka. Robert Larson, američki uvoznik drvenih trupaca, u Indiji je i sam uočio brojne prednosti stabla nima. Uspio je iz sjemena nima izdvojiti pesticid Margosan-O, za čiju je komercijalnu upotrebu 1995. dobio rješenje Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) i kasnije ga prodao W. R. Graceu. Patent je odobrio i Europski patentni ured u Münchenu, ali žalbu su uputile Federacija pokreta organske poljoprivrede i Europska zelena stranka, koje su se godinama borile da ponište taj patent. Nakon što je borba za drvo nima postala i najpoznatiji slučaj borbe protiv biopiratstva, patent je 2005. ukinut i Indijci su ponovno dobili pravo za nesmetano korištenje svih njegovih svojstava. Indijci su glavni akteri i u drugom velikom slučaju borbe protiv biopiratstva. Indijska državna agencija za bioraznolikost tuži Monsanto, jednu od najvećih biotehnoloških korporacija, i njegove indijske partnere koji su razvili GMO patlidžan (Bt). Godine 2010. tužbu su podnijele udruge za zaštitu okoliša u Bangaloreu. U njoj navode da je tim razvojem prekršen indijski zakon o biološkoj raznolikosti iz 2002. zbog korištenja lokalnih sorti patlidžana pri razvijanju Bt patlidžana, a bez prijašnjega odobrenja državne agencije za zaštitu bioraznolikosti. Tužbeni su proces pokrenuli 2011. godine, a priča još nije završena.

Zeleno-ženska tema 

Doktorirala na ekofeminizmu

Mirela Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, doktorirala je na temu "Mitski aspekti ekofeminizma", kako se zove i jedna od njezinih knjiga. Ekofeminizam je spoj feminističkih i ekoloških ideja, a zasniva se na razmišljanju o podudarnosti između središnjih teza ekologizma i feminizma, odnosno suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i dominaciji nad ženama. Jedna od najpoznatijih ekofeministkinja je Indijka Vandana Shiva, koja je napisala i knjigu o biopiratsvu. Mirela Holy dobro je upoznata s njezinim radom, kao i s temom biopiratstva, pa smo zbog toga odgovore o spomenutoj tematici odlučili potražiti upravo kod nje.