Estonci u nedjelju biraju novi parlament, a glavno je pitanje hoće li liberalna Reformska stranka koja dominira politikom te države zadnjih pet godina obraniti svoj položaj.

Vodeće predizborne teme baltičke članice NATO-a od milijun i tristo tisuća stanovnika bile su socijala i ukrajinska kriza, a ankete pokazuju da trideset posto glasača još nije odlučilo komu će dati glas. Druga trećina unaprijed je glasala i prije nedjelje odlučila o sudbini 872 kandidata koji se natječu za 101 mjesto u parlamentu, Riigikoguu.

Zabilježen je i novi rekord u internetskom glasanju. Za taj način davanja glasa koji se mogao iskoristiti do srijede, odlučilo se 176 tisuća birača. Drugih 120 tisuća ljudi sudjelovalo je u prethodnome glasanju na izabranim glasačkim mjestima, što znači da je 33 posto glasača svoju odluku priopćilo prije nedjelje.

I premijer glasao internetom

Krajem prošloga tjedna ankete su vladajućim reformistima i Stranci centra, gradonačelnika glavnoga grada Tallinna Edgara Savisaara davale podjednake izglede, oko 22 posto. Za njima s 20 posto potpore slijede socijaldemokrati, manjinski partner u vladinoj koaliciji, i nacionalistička stranka Za domovinu i republiku (IRL) koju podupire 14 posto ispitanika.

Petpostotni izborni prag vjerojatno će prijeći još dvije stranke, populistička Slobodna stranka koja se bori protiv korupcije i desna Konzervativna narodna stranka. Gospodarstvo će biti važno na nedjeljnim izborima. Estonija je od 2011. u eurozoni, a otkako je 2010. izašla iz duboke recesije, ima najmanji javni dug u EU-u. No stranke se ne slažu oko načina kako povećati minimalnu plaću niti treba li smanjiti visoka socijalna davanja.

Među Estoncima koji u nedjelju neće na glasanje bit će i sadašnji premijer Taavi Roivas koji je svoju građansku dužnost obavio preko interneta. On je premijer od ožujka prošle godine, a prvi put se kandidira kao glavni kandidat reformista obećanjem da će od Estonije napraviti sigurniju, snažniju i bogatiju državu.

Glavni mu je protukandidat 64-godišnji talinski gradonačelnik iz Stranke centra. Karizmatični Edgar Savisaar u nedjelju će na biralište jer računa na učinak televizijskih snimaka. On je najspornija osobnost estonske politike. Među rusofonim stanovnicima i umirovljenicima uživa najveću potporu, a zbog njegovih dobrih odnosa s Rusijom mnogi mu Estonci ne vjeruju.

Lubenica štiti grah od zle naranče

Sve je teme uoči izbora zasjenila ukrajinska kriza i njezine posljedice na estonsku sigurnost. Suočena s ruskom aneksijom ukrajinskoga poluotoka Krima i borbama za industrijski bazen Donbasa, mnogi u toj bivšoj sovjetskoj republici strahuju od teritorijalnih težnji službene Moskve.

Pitanje sigurnosti najbolje je istaknuo premijer Roivas koji je snimio predizborni video s vojnim zrakoplovima, a zatim posjetio školu i djeci ulogu Sjedinjenih Država i NATO-a u odnosu na rusku prijetnju slikovito objasnio usporedivši Estoniju s grahom koji živi uz zločestu naranču, ali se zbog prijateljstva s lubenicom i drugim voćem i povrćem nema čega bojati.

I ministar obrane socijaldemokrat Sven Mikser glasače je smirivao tvrdnjom da je neposredna prijetnja od Rusije manja zbog estonskoga članstva u NATO-u.

Reuters ocjenjuje da će Reformska stranka desnoga centra vjerojatno na nedjeljnim izborima zadržati vlast i sastaviti novu proatlantsku koaliciju. Pod reformistima je Estonija bila jedna od rijetkih članica NATO-a koja je izdvajanje za vojsku zadržala na razini od dva posto bruto domaćeg proizvoda, koliko NATO preporučuje.

Od aneksije Krima učestali su upadi ruskih zrakoplova u estonski zračni prostor pa je Tallinn tražio od Zapada da nastupa jedinstveno protiv ruskoga predsjednika Vladimira Putina. "Pitanje obrane, pitanje sigurnosti, držim da je to najvažnije pitanje", rekao je najmlađi europski premijer, 35-godišnji Taavi Roivas.

Rusi ne žele da ih spašavaju Rusi

Za razliku od susjedne Latvije, u Estoniji nema jasno definirane proruske stranke iako gotovo 30 posto stanovnika govori ruski kao materinski jezik, a 2007. izbili su veliki neredi zbog odluke da se uklone spomenici posvećeni sovjetskoj Crvenoj armiji koja je otjerala njemačke vojnike.

Čelnik socijaldemokrata Mikser kaže da rusofonom stanovništvu treba više pomoći. "Jasno je da postojanje rusofonog stanovništva može Putinu biti izgovor odluči li učiniti nešto nesmotreno ili agresivno prema Estoniji, ali to ne znači da ljudi koji ovdje žive nisu lojalni građani niti da oni predstavljaju sigurnosnu prijetnju", rekao je.

Ni premijer ne vjeruje u privlačnost Rusije za estonsku rusku manjinu. "Ne vjerujem da etnički Rusi koji žive u Estoniji žele da ih itko spašava, posebno ne susjedna država", rekao je.

Od 332.816 Estonaca koji govore ruski, njih 92.207 ima i rusko državljanstvo, ali više od 150 tisuća etničkih Rusa uzelo je estonsko državljanstvo kad je 1991. u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza Estonija proglasila nezavisnost.

Glavna oporbena stranka, Stranka centra redovito dobiva 70 posto glasova rusofone manjine, a zalaže se za jačanje sigurnosti boljim odnosima s Moskvom, no nije vjerojatno da će biti u budućoj vladi jer je druge stranke odbacuju kao potencijalnog koalicijskog partnera zbog navodne zloupotrebe novca poreznih obveznika u Tallinnu.