Eskalacija političkih napetosti između Washingtona i Pekinga navela je kineske političare da se počnu pripremati za donedavno nezamislivi scenarij – isključenje Kine iz međunarodnih plaćanja u dolaru. Podizanje te svojevrsne financijske “željezne zavjese” imalo bi devastirajuće posljedice za globalni financijski sustav, pa tako i SAD, smatraju analitičari, koji kineska strahovanja ocjenjuju ipak malo pretjeranima. Prema pisanju Reutersa, kineski su dužnosnici i ekonomisti u proteklih nekoliko mjeseci neuobičajeno često u javnosti diskutirali o najgorem scenariju mogućeg financijskog rata između Kine i SAD-a, a to je blokiranje plaćanja u dolaru. Druga je mogućnost da Amerika zamrzne ili zaplijeni dio njezina golemog duga koji drži Kina.

Zaobilaženje dolara

Neki su tamošnji ekonomisti čak iznijeli ideju o plaćanju izvoza kineskog cjepiva protiv COVID-19 u juanu, a plaćanja u američkom dolaru mogla bi se zaobići i korištenjem digitalne verzije kineske valute. Shuang Ding, ekonomist za područje Kine u banci Standard Chartered i nekadašnji ekonomist Narodne banke Kine smatra da je internacionalizacija juana do sada bila pozitivna stvar. “No sada postaje nužnost”, kaže Shuang za Reuters. Prema njegovom mišljenju, prijetnja američko-kineskog financijskog odvajanja postaje “jasna i realna”. Ekonomisti inače smatraju da je potpuno odvajanje dva vodeća svjetska gospodarstva jednostavno nemoguće u realnosti, no valja podsjetiti da je američki predsjednik Donald Trump najavio da bi SAD trebao Kini okrenuti leđa u područjima kao što su trgovina, tehnologija i pristup kapitalu, odnosno financijske usluge.

Na financijskom području valja podsjetiti na prijedlog Washingtona da se kineskim kompanijama koje ne udovoljavaju američkim računovodstvenim standardima uskrati pristup američkim burzama. “Financijski rat u širem smislu već je započeo, a najsmrtonosnije taktike tek će se koristiti”, kaže Yu Yongding, ekonomist na državnoj Kineskoj akademiji društvenih znanosti, a koji je prije savjetovao kinesku središnju banku. Yu smatra da bi krajnja mjera za kojom bi Amerika mogla posegnuti bila zapljena američkih državnih obveznica u kineskom vlasništvu. To nije zanemariv potez – Peking drži više od bilijun dolara američkog duga. Iako bi tako nešto bilo teško ostvariti, Yu smatra da uz sadašnju, “ekstremističku” američku administraciju ni takvu opciju ne treba isključiti.

Guan Tao, bivši direktor odjela međunarodnih plaćanja u kineskoj Državnoj upravi za strane valute također smatra da se Peking treba pripremiti za odvajanje. “Moramo se mentalno pripremiti da SAD mogu izbaciti Kinu iz sustava plaćanja u dolaru”, kazao je Guan. U izvješću kojem je bio suautor, Guan je pozvao na pojačano korištenje sustava plaćanja u juanu – pod nazivom Prekogranični međubankarski platni sustav – u globalnoj trgovini. Da nakon petogodišnje pauze Peking opet “gura” globalizaciju juana govori i izvješće čelnika središnje banke Yi Ganga koji je istaknuo internacionalizacija juana dobro napreduje. Naime, prekogranična plaćanja u kineskoj valuti porasla su u prvom polugodištu za 36,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Osim toga, udjel juana u globalnim deviznim pričuvama prešao je u prvom tromjesečju udjel od dva posto. Prema podacima SWIFT-a, u lipnju je juan postao peta najzastupljenija valuta u međunarodnim plaćanjima. Štoviše, s udjelom od 1,76 posto juan se našao ispred švicarskog franka. Međutim, analitičari smatraju da će šire korištenje kineske valute u međunarodnim plaćanjima teško ići. Josip Kokanović, analitičar Banke zlata, podsjeća da odnosi SAD-a i Kine već godinama nisu dobri. “Trgovinski rat i dalje traje i svakih par mjeseci jedna država drugoj uvodi nove carine ili neke druge mjere. U takvoj situaciji ne čudi da počelo pričati i o ovisnosti Kine o američkoj valuti. Naime, američki dolar je daleko najvažnija svjetska valuta i Kina kao drugo najveće gospodarstvo i najveći svjetski izvoznik nužno ovisi o dolaru”, kaže Kokanović.

Ne može ugroziti dolar

Naravno, Kini ta ovisnost ne odgovara, a što je jedan od razloga masovne kupnje zlata od strane kineske središnje banke, i rado bi svoju valutu nametnula svijetu kao preferirano sredstvo plaćanja, dodaje taj analitičar. “No, do toga neće doći još dugo vremena, a možda i nikad. Svijet jednostavno nema povjerenje u kinesku valutu. Kina možda može sa slabijim zemljama (poput afričkih) dogovoriti da one dio deviznih pričuva drže u juanu umjesto u dolaru, te im zauzvrat dati povoljnije uvjete trgovanja s nekim kineskim kompanijama, no nema mehanizma da razvijene i važne države natjera na veće korištenje juana”, smatra Kokanović. U idućim desetljećima će korištenje juana u deviznim rezervama i međunarodnim transakcijama vjerojatno porasti sa sadašnjih 2 do 3 posto, no nije realno očekivati da će juan ugroziti status dolara kao najvažnije valute na svijetu, ocjenjuje taj valutni analitičar.

Prema njegovu mišljenju, iz američke je perspektive pozitivna stvar da Kina kao najveći rival ovisi o dolaru. “Bilo bi suludo prisiliti Kinu da se odvoji od dolara jer bi time Amerika sama potkopavala status svoje valute od koje ima enormne koristi. Dakle, SAD gotovo sigurno neće Kinu isključiti iz sustava plaćanja u dolarima, jer SAD-u to jednostavno nije u dugoročnom interesu. Čak bi i kratkoročno bilo velike štete od nagle blokade Kine na tom polju. Na financijskim tržištima bi nastao kaos od kojega niti jedna strana ne bi imala koristi”, smatra Kokanović. Kineski ekonomisti velike nade polažu i u digitalnu verziju juana, a pripreme za njegovo uvođenje Peking je nedavno ubrzao. Njegovim korištenjem u prekograničnim plaćanjima zaobišao bi se sustav SWIFT te time povećala prisutnost juana u međunarodnim plaćanjima, ističu kineski ekonomisti.