Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ocijenio je da politička situacija u Sloveniji i mogućnost sazivanja prijevremenih izbora ubrzavaju potrebu kompromisa oko Ljubljanske banke, te najavio da će to prenijeti i hrvatskoj ministrici vanjskih i europskih poslova Vesni Pusić s kojom se namjerava bilateralno sastati krajem mjeseca u Bruxellesu, prigodom sastanka europskih ministara vanjskih poslova.

"Predstavit ću joj političku situaciju u Sloveniji, te joj preporučiti da naši eksperti za Ljubljansku banku što prije nađu rješenje", rekao je Erjavec kasno u ponedjeljak u emisiji "Odmevi" Slovenske televizije.

U njoj su se čelnici stranaka vladajuće konzervativne koalicije izjašnjavali o političkom stanju nakon što je većina partnerskih stranaka zatražila ostavku premijera Janeza Janše. Pritom je Erjavec kao predsjednik Demokratske stranke umirovljenika (DeSUS) bio najodlučniji u ocjeni da će se sadašnja kriza zbog optužbi protukorupcijske komisije na račun premijera Janeza Janše morati završiti sazivanjem prijevremenih izbora već u svibnju. Sklonost takvom raspletu koji bi omogućio "političko pročišćenje" i formiranje nove vjerodostojne vlade temeljem izbornog rezultata izrazili su i čelnik Građanske liste (GL) i predsjednik parlamenta Gregor Virant, te predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Radovan Žerjav, s ocjenom da se vlada s Janšom na čelu ne može održati i da je problematično traženje rješenja kroz prijelaznu ili tehničku vladu.

Odgovarajući na pitanje o odnosima s Hrvatskom u svjetlu slovenske političke krize, Erjavec je rekao da će hrvatskoj ministrici u Bruxellesu predložiti da eksperti za Ljubljansku banku Zdravko Rogić i France Arhar što prije nađu rješenje za to otvoreno pitanje koje će biti "stručno", ali koje će podržati i obje strane, to jest hrvatska i slovenska vlada. "Rješenje treba biti stručno, ali ga mora podržati i politika. To znači da bi slovenska i hrvatska politika trebale naći konsenzus oko rješenja koje će eksperti predložiti", rekao je Erjavec.

Ako do tog konsenzusa ne dođe ubrzo, doista može doći do situacije da zbog mogućnosti prijevremenih izbora u Sloveniji, čemu bi prethodilo raspuštanje sadašnjeg saziva parlamenta, "Slovenija ne bi imala mogućnost ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom", jer to može učiniti samo parlament, rekao je Erjavec.

Na pitanje je li realno da se za Ljubljansku banku u tako kratkom vremenu od mjesec dana nađe rješenje, kad je riječ o problemu koje se vuče 20 godina, Erjavec je rekao da je to "dobro pitanje", ali da je sve ovisno o tome kako će se politička kriza razvijati idućih tjedana, te da vjeruje kako parlament neće biti tako brzo raspušten, pa bi u slučaju da se dođe do obostrano prihvatljivog rješenja mogao ratificirati hrvatski pristupni ugovor.

"Nešto je vremena za ratifikaciju ipak još ostalo. Mislim da je moguće postići kompromis s Hrvatskom u roku jednog mjeseca, to je u hrvatskom interesu", rekao je Erjavec, dodavši da zato od Hrvatske sada očekuje "konstruktivniji odnos". "Ako se nađe rješenje za pitanje Ljubljanske banke, ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora mogla bi se vrlo brzo provesti", dodao je.

Erjavec je dodao kako ne bi bilo dobro kad bi se u predizbornoj kampanji, koja bi uslijedila ako se sadašnja slovenska kriza zaista rasplete u sazivanje prijevremenih izbora, uz pitanje "poštenja političara" i njihove otpornosti na korupciju (što bi vjerojatno s obzirom na situaciju bila glavna tema kampanje), opet pojavljivala i tema odnosa s Hrvatskom, odnosno pitanje Ljubljanske banke. Erjavec je odgovorio i na repliku koja mu je u emisiji dala ministrica za dijasporu Ljudmila Novak, inače predsjednica koalicijske stranke Nova Slovenija (NSI). Ta stranka ocjenjuje da bi prijevremeni izbori zbog zastoja reformi bili slabo rješenje, te drži da bi koaliciju zbog državnih interesa trebalo održati.

Na njenu primjedbu da je i ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora dokaz za tezu da je raspuštanje koalicije protivno slovenskim interesima, Erjavec je odgovorio kako smatra da svim strankama mora biti primaran interes Slovenije i "njena budućnost", te da su te stvari važnije od ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om.