Na izborima u nedjelju turskog predsjednika Tayyipa Erdogana čeka neizvjesna bitka da se održi na vlasti. Dugogodišnje eksperimentiranje neortodoksnom ekonomskom politikom srušilo je životni standard i osiromašilo milijune Turaka.

Erdogan i njegova stranka Pravde i razvoja (AK) islamističkih korijena uspijevali su održati biračku bazu, sastavljenu uglavnom od konzervativnih Turaka s nižim primanjima, zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu u prvih deset godina vladavine. No, zadnjih godina politika niskih kamatnih stopa u okruženju snažne inflacije, dovela je do krize troškova života zbog čega si mnogi u Turskoj ne mogu priuštiti ni osnovne namirnice.

Travanjska inflacija 54%
Među njima je istanbulski brijač Hakim Ekinci, dugogodišnji Erdoganov pristaša, koji za aktualnog predsjednika neće glasati, rekao je Reutersu. “Nekada smo mogli kupiti tri do četiri vrećice namirnica za 150 do 200 lira (7,7-10 dolara). Moja supruga i ja jedva smo ih mogli nositi. Sada jedva napunimo dvije”, rekao je Ekinci (63).

Neke ankete pokazuju da Erdogan zaostaje za glavnim protukandidatom Kemalom Kilicdarogluom, premda se jaz nedavno smanjio. Među kandidatima se vodi mrtva trka, a oporba bi mogla osvojiti tijesnu većinu.

Ekincijeva stajališta dijele milijuni Turaka, koji se godinama nose s nevjerojatnom inflacijom. Cijene hrane porasle su 54% na godišnjoj razini u travnju, a ukupna inflacija pala je na 43,7% nakon što je u listopadu dosegla vrhunac od 85,5%. Od posljednjih izbora 2018. godišnja inflacija ostala je dvoznamenkasta.

Turska lira izgubila je na vrijednosti 44% u 2021., potom još 30% prošle godine. Tijekom Erdoganovog drugog predsjedničkog mandata u kojem se dogodilo nekoliko valutnih kriza, rat u Ukrajini i sporovi između Ankare i Washingtona, pala je 76%.

“Tečaj je nekontroliran. Ne možemo si ništa priuštiti”, rekao je Ekinci koji radi sam pošto je morao otpustiti dvoje zaposlenika. Reutersu je rekao da ne može podignuti kredite unatoč smanjenju kamata jer vlasti ograničavaju potrošačke zajmove zbog inflacije, dok se teret kredita u stranoj valuti povećavao kako je valuta gubila na vrijednosti.

“Želim da tečaj dolara padne. Želim da padne cijena benzina. Želim da padne inflacija. Želim se vratiti u svoj život od prije pet ili šest godina”, rekao je.

‘Magija’ ne funkcionira
Mnogi glasači AK-a i dalje vjeruju da samo Erdogan može popraviti gospodarstvo ili krive druge čimbenike za trenutno stanje, poput pohlepnog podizanja cijena. Autor i politički analitičar Birol Baskan rekao je da čak ni “tvrdokorni” Erdoganovi pristaše ne poriču da ekonomiji ne ide kao ranije.

“Razlog zašto je ta stranka nastavila pobjeđivati ​​je taj što je biračima donijela određene materijalne koristi. Ovo je prvi put da magija ne funkcionira zbog gospodarstva, zbog visoke inflacije (i) rastućih troškova života. To je jako naštetilo džepovima ljudi i zato pretpostavljam da pobjeda više nije tako sigurna”, zaključuje.