Nakon godina intenzivnog i stabilnog rasta BDP-a, uslijed čega se Turska pozicionirala kao zemlja koja je najmanje osjetila globalnu financijsku krizu, tamošnje se gospodarstvo danas nalazi u turbulentnoj fazi.

Međutim, oštar pad ekonomije ne utječe i na popularnost Stranke pravde i razvoja (AKP) koja je najviše političke podrške crpila iz nekadašnjeg ekonomskog prosperiteta. Reuters prenosi informaciju i da bi ove godine moglo bankrotirati oko 14.800 turskih tvrtki što je osam posto više nego godinu ranije. Oštro je skočio i udjel loših kredita malih i srednjih poduzeća, na 4,4 posto.  Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je zajedno s AKP-om od 2001. godine naovamo uživao potporu glasača na čak tri uzastopnih parlamentarnih izbora.

Njihovi su najveći podržavatelji dolazili iz redova industrijalaca čije su se tvrtke u to vrijeme, nakon financijskog sloma 2001. godine, oporavile.  No, Lidija Čehulić Vukadinović, profesorica međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti smatra da pad turskog gospodarstva za sada neće u znatnoj mjeri utjecati na popularnost turskog predsjednika Erdogana. Kao razloge navodi uspjehe unutarnje politike AKP-a koja je najviše blagostanja donijela radničkoj i srednjoj klasi te Erdoganovu popularnost unutar državnog establišmenta.

Sve skupa, nastavlja Čehulić Vukadinović, dovoljno je da Erdogan na sljedećim izborima još uvijek može računati na potporu između 40 i 50 posto glasača. Iako su analitičari Svjetske banke prošlog tjedna izvijestili kako će se turski gospodarski rast ove godine usporiti na 3,5 posto, Čehulić Vukadinović upozorava da je ovaj postotak – u odnosu na prosjek drugih zemalja – i dalje dovoljan da AKP-u popularnost ne padne dramatično. Na ruku im ide i podizanje minimalnih plaća za 30 posto, bez obzira što se zbog toga manje tvrtke, dugogodišnji pokretači turskog gospodarstva, bore se za opstanak.