Nakon što je tijekom vikenda Tayyip Erdogan odnio izbornu pobjedu koja mu omogućuje da ostane na vlasti i nakon 20 godina, turska lira oslabila je na najnižu vrijednost u posljednjih godinu dana. Turska valuta pala je 1,2 posto na novu rekordno nisku razinu od 20,36 prema američkom dolaru na strahu ulagača od nastavka ‘neodržive’ ekonomske politike, piše Financial Times.

Lira je u protekloj godini izgubila petinu svoje vrijednosti. Mnogi stručnjaci tvrde da se Erdoganova politika niskih kamatnih mjera i vatrogasnih poteza spašavanja lire ne može nastaviti jer devizne rezerve strmo opadaju, a pojavljuju se i drugi znakovi upozorenja.

Tope se devizne rezerve
“Trenutno političko stajalište postalo je neodrživo. Turska ne može još dugo nastaviti s vrlo niskim kamatnim stopama, vrlo labavom fiskalnom politikom i trošenjem svih vrsta deviznih rezervi”, rekao je Liam Peach iz Capital Economicsa u Londonu. Vrijednost deviznih rezervi smanjena je 27 milijardi dolara ove godine zbog pokušaja podupiranja lire i financiranja deficita tekućeg računa koji je dosegnuo gotovo rekordne razine.

Službeni podaci pokazuju da su rezerve, uključujući stranu valutu i zlato, nešto iznad 101 milijarde dolara. Neto pričuve, koje isključuje obveze, zapravo su jednake nuli, odnosno ‘debelo u minusu’ isključe li se deseci milijardi dolara posuđenih od lokalnog banaka, ističe JPMorgan.

Odmah nakon što je osigurao pobjedu u drugom krugu s 52 posto glasova Erdogan je inzistirao da će zadržati politiku niskih kamatnih stopa iako je inflacija trenutno iznad – 40 posto. “Ako itko može to učiniti, ja to mogu. Glavna kamatna stopa središnje banke sada je smanjena na 8,5 posto i vidjet ćete da će i inflacija pasti”, rekao je Erdogan. Dodao je da su “otklanjanje problema poskupljenja izazvanih inflacijom i gubitkom socijalne skrbi najhitnije teme idućih dana”.

Erdogan je velikodušno dijelio novac poreznih obveznika uoči nedavnih izbora. Među njima potrošačima je “dao” mjesec dana besplatnog plina. Povrh toga, u tijeku su veliki napori u obnovi nakon razornog potresa u veljači u kojem je život izgubilo više od 50 tisuća ljudi i uništene tisuće zgrada.

Ekonomisti kažu da bi kombinirana potrošnja mogla izazvati novi nalet inflacije. “Održivo smanjenje inflacije i deficita tekućeg računa zahtijevalo bi strože monetarne i fiskalne uvjete. Bilo kakav zaokret u monetarnog i fiskalnoj politici bit će važan za gospodarstvo i tržišta”, rekao je turski ekonomist u JPMorganu Fatih Akcelik.

Udar na javne financije
“Budite spremni za najgore, što može uključivati formalnu kontrolu kapitala ili ozbiljan bijeg depozita iz bankarskog sustava”, smatra Atilla Yesilada, iz konzultantske tvrtke GlobalSource Partners u Istanbulu.

Ulagači su zabrinuti zbog (protuvrijednosti) od 121 milijarde dolara koje su Turci stavili na posebne štedne račune koji se isplaćuju na račun vlade u slučaju da lira deprecira.

Mjera je usporila stopu kojom Turci kupuju devize, ali ministar financija Nureddin Nebati rekao je da su računi zemlju koštali otprilike 95,3 milijarde lira (4,7 milijardi dolara) otkako su uvedeni 2021. Udar na javne financije mogao bi se naglo povećati ako lira pada brže u nadolazećim tjednima, iako bi Erdogan mogao financiranje osigurati od saveznika s Bliskog istoka i Rusije.