Iako je u proteklih godina Elektroprivreda Srbije (EPS) uložila dosta novca kako bi zaštitila okoliš od negativnih učinaka koji nastaju radom termoelektrana, razina onečišćenja zraka još je iznad vrijednosti koje se u razvijenim zemljama smatraju prihvatljivima, piše Danas.

Stručna javnost ističe da su za dostizanje tih standarda potrebna dodatna ulaganja, ali i intenzivniji razvoj obnovljivih izvora energije. Prema tvrdnjama Fiskalnog savjeta, EPS mora uložiti najmanje 800 milijuna eura u zaštitu okoliša jer je najveći onečišćivač u Srbiji i među najvećima u Europi.

Na vrhu Kostolac B
To ulaganje moralo bi biti završeno do kraja 2025. godine, kako bi se ispunili nacionalni i europski propisi u oblasti zaštite okoliša. Nužna je izgradnja postrojenja za odsumporavanje, sustava za upravljanje otpadom i postrojenja za čišćenje otpadnih voda.

Podaci iz 2016. godine pokazuju da je u Europi sumporov dioksid najviše emitirala termoelektrana Kostolac B (Srbija), na drugom mjestu je Ugljevik (BiH), na trećem termoelektrana Nikola Tesla A u Obrenovcu (Srbija), zatim Kakanj (BiH), pa Kostolac A (Srbija), a na šestom mjestu je termoelektrana Nikola Tesla B u Obrenovcu (Srbija).

Također, prema podacima iz te godine kada je reč o emisiji prašine iz termoelektrana najviše je ispušta elektrana Kosovo B (Srbija), na trećem mjestu je Kolubara A, zatim termoelektrana Nikola Tesla A.

Manje emisije prašine
Međutim, Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, ističe da je riječ o zastarjelim podacima od prije nekoliko godina i da se u međuvremenu situacija promijenila nabolje.

On je objasnio kako je urađen veliki posao vezan za odsumporavanje dimnih plinova u Kostolcu kao i da je započet projekt u termoelektranama u Obrenovcu. Prema njegovim riječima, EPS je kompanija koja je uvjerljivo najviše uložila u zaštitu okoliša i to više od 400 milijuna eura.

"U sljedećih pet do sedam godina uložit će se još milijardu eura, čime će postrojenja EPS-a biti dovedena na razinu vrijednosti koje su dopuštene u zemljama Europske unije. Ugradili smo elektrofiltere u sve blokove koji će nastaviti s radom i nakon 2023. godine, denitrifikacija ide u skladu s planom i napreduju projekti za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova. U prilog tome govori prikaz monitoringa kvaliteta zraka koji pokazuje da se Kostolac nalazi u kategoriji kvalitete zraka – odličan", dodao je ministar Antić. 

Kao jedan od dokaza da je dosta urađeno na povećanju zaštite okoliša u EPS-u ističu da su emisije prašine smanjene s oko 66.000 tona u 2003. godini na 8500 tona u 2018. godini.