Europski parlament je ovoga tjedna počeo propitivati ulogu tzv. trojki koje nadgledaju provedbu reformi u zemljama eurozone koje su tražile financijsku pomoć, a čiji postupci nailaze na puno kritika zbog nedostatka demokratskog legitimiteta.

Odbor za ekonomske poslove Europskog parlamenta saslušavao je u proteklih nekoliko dana za vrijeme plenarne sjednice predstavnike triju institucija koje su krojile reformske programe za zemlje pogođene dužničkom krizom – Europske središnje banke i Europske komisije. Nedostajali su jedino predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, koji također čini dio trojke.

Parlament je zadužio dvojicu zastupnika Othmara Karasa (EPP) iz Austrije i Liem Hoang-Ngoca, socijalista iz Francuske da pripreme izvješće o ulozi trojki u četiri zemlje koje ušle u program financijske pomoći: Grčkoj, Portugalu, Irskoj i Cipru.

U tom izvješću parlamentarci žele analizirati pravni temelj, mandat i strukturu trojke, način odlučivanja, njihov demokratski legitimitet i posljedice njihova rada.

Nakon što su održana tri kruga saslušanja i nakon što su dvojica izvjestitelja posjetili Cipar i Portugal, sastavljen je prvi nacrt izvješća u kojem se kaže da ad hoc tijelo kakvo je trojka dugoročno ne može biti rješenje, međutim, među zastupnicima nema suglasnosti o tome kada bi trojke trebale biti ugašene.

Središnja točka interesa europskih zastupnika jest nedostatak demokratskog legitimiteta trojki. Riječ je anonimnim predstavnicima triju institucija koji su odlučivali o sudbini zemalja u krizi, a da ih pritom nitko nije birao i nejasno je kome polažu račune za svoj rad.

Trojke su u zamjenu za financijsku pomoć tražile drastične rezove i bolne reforme, stoga su omražene u zemljama u poteškoćama. Najčešće im se prigovora da su inzistirali na smanjenju proračunskih deficita bez obzira na posljedice takvih mjera na živote građana tih zemalja.

S takvim ocjenama se ne slaže povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. "Nitko nije diktirao zakone, odluke su donošene u dogovoru s vladama zemalja korisnica pomoći, koje su odgovorne svojim parlamentima", rekao je na saslušanju Rehn.

Međutim, izvjestitelj Hoang Ngoc navodi primjer kada su u Portugalu predstavnici sindikata i poslodavaca postigli dogovor o minimalnoj plaći od 500 eura, a što je trojka na kraju odbila.

U nacrtu izvješća kaže se da programi, koje su osmislili predstavnici trojke "nisu ispunili ciljeve smanjenja javnog duga i poticanja konkuretnosti". Stoga se traži revizija tih programa kako bi se zadali realističniji ciljevi, to jest da se dopusti više vremena zemljama u krizi da svoje deficite i dugove svedu u održive okvire.

Izvjestitelji priznaju da u trenutku izbijanja krize u eurozoni 2010. godine za trojke nije bilo alternative, ali ističu da je sada potrebno uspostaviti sustav, koji će djelovati unutar pravog poretka EU-a.

Oni traže da se EU u borbi protiv krize mora opremiti mehanizmima koji će jamčiti demokratičnost, jasnu podjelu odgovornosti i koji će u svom djelovanju voditi više računa o socijalnim posljedicama.

Izvjestitelj Karas kaže da unatoč nedostacima u radu trojki još nije vrijeme za njihovo gašenje. "Kada bismo sada rasformirali trojke u zemljama koje su u programu nastao bi kaos. MMF nema dovoljno novca da bude jedini kreditor. Ne možemo se nositi s krizama bez ikakvih instrumenata", rekao je Karas.

On predlaže dva alternativna rješenja – pretvaranje Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog fonda za pomoć zemljama eurozone u krizi, u Europski monetarni fond ili da se Komisija i ESM zaduže za formiranje novog tijela, koje bi se bavilo spašavanjem zemalja krizi, a koje bi imalo pravno uporište u europskim ugovorima.

O izvješću o ulozi trojki trebalo bi se na Odboru za ekonomske poslove glasovati u veljači, a u ožujku na plenarnoj sjednici.