Cijene dionica proizvođača električne energije E.ON i RWE snažno su skočile nakon objave najvećeg preslagivanja na njemačkom energetskom tržištu nakon odluke kancelarke Angele Merkel o postupnom napuštanju nuklearne energije. Na Frankfurtskoj burzi cijena RWE-a uspela se jučer oko podneva za 9,3 posto na 19,57 eura, a E.ON-a za pet posto na 8,90 eura po objavi kompleksne zamjene imovine između te dvije kompanije. Zamjena je vrijedna 43 milijarde eura.  

Izvan dohvata stranaca
U središtu sporazuma nalazi se Innogy, tvrtka za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora koju je RWE izdvojio 2016. godine, ali je ostao većinski dioničar. Prema detaljima sporazuma objavljenima u nedjelju, E.ON će preuzeti RWE-ovih 76,8 posto udjela u Innogyju kroz kombinaciju novoizdanih dionica i prijenosa imovine. Naime, RWE će u zamjenu dobiti E.ON-ove manjinske udjele u svojim dvjema nuklearkama, Innogyjev biznis sa skladištenjem plina, 16,7 posto dionica E.ON-a kroz 20-postotno povećanje kapitala te 49 posto udjela u austrijskom opskrbljivaču energijom Kelag.

Zauzvrat će RWE isplatiti E.ON-u u gotovini 1,5 milijardi eura. Što se tiče malih dioničara Innogyja koji drže preostalih 23,2 posto dionica, oni će od E.ON-a dobiti ponudu od 40 eura za dionicu što je 16 posto više od burzovne cijene od petka. Ukupno je E.ON za male dioničare pripremio 5,2 milijarde eura. Kada ova složena zamjena imovine bude dovršena, E.ON će postati kompanija usmjerena isključivo na elektrodistribuciju i pružanje usluga opskrbe kućanstvima. S druge strane RWE će ojačati proizvodne kapacitete sa snažnim "zelenim naglaskom", a ukupno će obje kompanije učvrstiti svoju poziciju na njemačkom, ali i europskom elektroenergetskom tržištu. Ne treba zanemariti i da će Innogy ostati izvan dohvata stranih kompanija. Naime, na Innogy su "bacili oko" talijanski Enel, španjolska Iberdrola i francuski Engie, tvrde upućeni izvori Bloomberga.

Analitičari ocjenjuju kako se radi o najvećem preslagivanju obje kompanije otkako ih je snažno pogodio Energiewende, radikalni zaokret njemačke vlade od energije iz fosilnih izvora prema obnovljivim izvorima. K tome, 2011. došao je i drugi udar iz Berlina potaknut katastrofom u japanskoj nuklearki Fukushima, a radilo se o odluci o postupnom gašenju nuklearnih elektrana. Nekada najprofitabilnije elektroprivredne kompanije u Europi, E.ON i RWE suočili su se s otpisima imovine teškima nekoliko milijardi eura te padom burzovne vrijednosti.

Na novonastale okolnosti E.ON i RWE su odgovorili oštrim rezanjem troškova te podjelom. Dok je RWE izdvojio "zelenu energiju" u Innogy, a zadržao termo i nuklearne elektrane, E.ON je tradicionalnu proizvodnju izdvojio u tvrtku Uniper, a zadržao proizvodnju iz obnovljivih izvora. U siječnju je manjinski udjel u Uniperu prodan finskom Fortumu za 3,8 milijardi eura. "Ovo je šansa za dvije ključne njemačke energetske kompanije.

Prije 15 godina bili su globalni igrači, a sada su tek sjene nekadašnjih divova. Sada imaju priliku postati pravi igrači, divovi u Njemačkoj i Europi", istaknuo je za Bloomberg zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Joachim Pfeiffer. Međutim, vlasnička promjena dolazi u zahtjevnom trenutku za Innogy. Naime, Innogyjev izvršni direktor Peter Terium u prosincu je dao ostavku nakon pritužbi dioničara da je izgubio usmjerenost na dobit. Teriuma je privremeno zamijenio Uwe Tigges, dotadašnji član Uprave zadužen za ljudske potencijale. Osim toga, prošloga tjedna otkriveno je da je financijski direktor Bernhard Günther napadnut kiselinom od nepoznatog počinitelja i teško ozlijeđen prebačen u bolnicu. 

Opasnost za konkurenciju
Međutim, ne slažu se svi s ovim megapovezivanjem. Prema riječima Wilfrieda Gillratha, direktora Lichtblicka, najvećeg opskrbljivača "zelenom energijom" s više od milijun korisnika, povezivanje E.ON-a i RWE opasnost je za konkurenciju na energetskom tržištu i može dovesti do viših cijena za potrošače. "Ovo spajanje mora biti ispitano", izjavio je Gillrath.

Podsjetimo, prošle su godine zapuhali povoljniji vjetrovi za njemačke elektroenergetske divove. Nakon što je Ustavni sud presudio da je vladin porez na nuklearno gorivo nezakonit, kompanije mogu tražiti povrat najmanje 6,3 milijarde eura. U E.ON-ovu slučaju to znači da bi zajedno s dokapitalizacijom zaduženost mogao smanjiti sa 26,3 milijarde eura na 21,5 milijardi eura.