Energija dolazi iz zadruga

Autor: Poslovni.hr , 29. listopad 2013. u 19:30
PD

Rijetko kada dobiješ priliku upoznati svojeg osobnog heroja – osim ako si delegat na konferenciji One Young World.

Piše: Mak Đukan

Sir Richard Branson je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, izvršni direktor Virgin Grupe i čovjek koji vjeruje da moramo gledati izvan granica našeg planeta. Rijetko kada dobiješ priliku upoznati svojeg osobnog heroja – osim ako si delegat na konferenciji One Young World na kojoj nam je Sir Richard odgovarao na pitanja o socijalnom poduzetništvu. Konferencija o održivom razvoju u Johannesburgu ove je godine okupila 1300 mladih lidera iz 180 zemalja. Zašto smo se okupili i što nas povezuje?

Današnji mladi su jedna od najmoćnijih generacija u povijesti čovječanstva. Dostupne su nam tehnologije koje nas povezuju bez obzira gdje se nalazili u svijetu, imamo pristup nevjerojatnoj količini informacija putem interneta i globalizirani smo. Istovremeno je naš zapadnjački i “moderan” način života energetski i materijalno neučinkovit te uzrokuje znatne ekološke probleme, kao što su ljudski uzrokovane emisije stakleničkih plinova, pretežito zbog pretjeranog sagorijevanja fosilnih goriva. Kroz napore da se smanje emisije stakleničkih plinova, razvijena je industrija obnovljivih izvora energije, koja je u 2010. vrijedila195 milijardi dolara, dok će prema nekim procjenama ova brojka narasti na 395 milijardi  dolara u 2020. godini.

Međutim, razvoj obnovljivih izvora energije je baziran na investicijskom modelu, koji u fokus stavlja primarno ekonomske aspekte, pri tome zanemarujući lokalno stanovništvo, koje nema nikakve financijske koristi od ovih tehnologija. U Hrvatskoj građani financiraju razvoj obnovljivih izvora energije kroz plaćanje naknade od 0.005 kuna za svaki potrošeni kWh (prema novom Nacionalnom energetskom akcijskom planu ovaj iznos je povećan na 0.035kn/kWh). Ovaj novac se sakuplja u fond za poticanje obnovljivih izvora energije i isplaćuje se kroz sustav poticajnih cijena vlasnicima solarnih elektrana, bioelektrana itd. S obzirom da lokalno stanovništvo uglavnom ne posjeduje ove projekte, ispada da novac hrvatskih građana zapravo podupire razvoj stranog kapitala.

Energetske zadruge

Takva preraspodjela dobiti može uzrokovati “boom and bust” ciklus razvoja obnovljivih izvora energije koji se desio Češkoj, gdje je u manje od dvije godine instalirano 2000 MW kapaciteta u solarnim elektranama. Boom je financiran putem sustava poticajnih cijena (oko 0,5 EUR/kWh), kojeg isto kao i u Hrvatskoj financiraju građani kroz plaćanje spomenute naknade. Međutim, zbog velikog broja elektrana, Češka vlada je bila primorana smanjiti poticaje i uvesti retroaktivan porez na dobit od solarnih elektrana obnovljivih izvora energije i podupire gradnju nuklearnih elektrana. Neuključivanje građana u razvoj obnovljivih izvora energije, tako da im se omogući vlasništvo nad istima, može prouzrokovati zastoj cijelog tržišta i taj je problem prisutan u mnogim europskim zemljama.

U Njemačkoj i Danskoj taj je problem riješen zahvaljujući energetskim zadrugama – udruženjima lokalnih aktera (pojedinaca, kompanija, javnih ustanova, lokalnih samouprava itd.) koji zajedno razvijaju projekte obnovljivih izvora energije. Zajedničkim ulaganjem smanjuje se rizik investicije i dijeli se dobit od projekta. Za razliku od društva kapitala gdje visina uloženog kapitala određuje jačinu utjecaja u odlučivanju, u zadrugama svaki član ima jedan glas.

Poticaj gospodarstvu

Samim time energetske zadruge zastupaju ideju energetske demokracije, prema kojoj pojedinac ima pravo birati izvor energije i biti aktivan dio energetkog razvoja nekog kraja. Ova je problematika, nažalost, na marginama ljestvice prioriteta hrvatskog društva, koje je upleteno u ralje ekonomske krize i nezaposlenosti a upravo bismo razvojem obnovljivih izvora energije mogli potaknuti rast gospodarstva.

Studija Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP HR) ukazuje da bi se ostvarenjem ciljeva zacrtanih energetskom strategijom iz 2009. godine moglo otvoriti 14500 izravnih i 65000 neizravnih i induciranih “zelenih poslova”. Ovo su razmišljanja polaznika i govornika na One Young World konferenciji koji vjeruju da mogu promijeniti svijet na bolje. Budućnost razvoja Hrvatske i svijeta je upravo u stvaranju prilika iz problema koji se nalaze pred nama.  v

* Autor radi za Program Ujedinjenih naroda za razvoj na projektu razvoja energetskih zadruga i razvoju crowdfundinga

One Young World

O konferenciji

One Young World je dobrotvorna organizacija osnovana 2009. u Londonu čiji je cilj okupiti mlade ljude u dobi od 18 do 30 godina i ujediniti ih u stvaranju bolje budućnosti. Ovogodišnji skup održao se u Johannesburgu u Južnoj Africi. Predavači na skupovima do sada su bili Kofi Annan, Bob Geldof, Sir Richard Branson, Muhammad Yunus, norveški prind Haakon, Jamie Oliver i Arianna Huffington.

Iskustvo EU

Slučaj Njemačke

U Njemačkoj je čak 51% projekata OIE u vlasništvu građana, poljoprivrednika i lokalnih zajednica. Samo 6,5% projekata je u vlasništvu velikih njemačkih energetskih kuća.  

Danski primjer

U Danskoj je 70% vjetroturbina u vlasništvu građana, te je javno prihvaćanje energije vjetra preko 90%. Vlasnici ovih projekata su uglavnom građani udruženi u energetske zadruge, kao što je poznata Middelgrunden pučinska vjetroelektrana ispred Kopenhagena, koja ima 9000 vlasnika iz čitave Danske.

Komentirajte prvi

New Report

Close