Europska unija je u proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. izdvojila 20 posto sredstava za ublažavanje klimatskih promjena. Između ostalog za strategiju strategiju adaptacije na suše, poplave ili šumske požare. Ideja je da države prilikom planiranja svih ekonomskih sektora moraju u obzir uzimati i klimatske promjene.

U pitanju je strateško planiranje energetike, poljoprivrede, turizma, a sve u cilju stvaranja otpornog sistema na klimatske promene", izjavila je za Deutsche Welle, Dragana Mileusnić, članica europskog ogranka Mreže za klimatske akcije. 

Velik rizik
U sjedištu ove najveće europske mreže koja se bavi pitanjima klimatskih promjena i energetike navode kako je plan da države zapadnog Balkana, prema obvezama Energetske zajednice, osiguraju u prosjeku trećinu ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine.  Istodobno EU planira do 2050. smanjiti emisije štetnih stakleničkih plinova za 95 posto i preći na čištu obovljivu energiju. "Ako zapadni Balkan tada bude dio EU, što je namjera, energetika u regiji neće moći izgledati onako kako izgleda danas. Zato je najbolje i najisplativije da se odmah počne s prilagodbom", poručuju za Deutsche Welle iz europske Mreže za klimatske akcije (CAN Europe).

I dok se svijet i EU trude kako bi smanjili emisije štetnih plinova, sagorijevanje fosilnih goriva, na prvom mjestu ugljena, dominantni je energent na Balkanu. Nedavne poplave pokazale su osjetljivost energetskog sustava i njegovu neodrživost u budućnosti, javlja Deutsche Welle. "Ako u Srbiji postoji TENT kao termoelektrana koja donosi polovicu struje za cijelu zemlju, onda to, pri sličnom incidentu, predstavlja veliki rizik za državu, i nije u skladu sa onim što donosi proces pridruživanja EU. Sad se već  mora otvoriti pitanje hoće li se novac koji će stići kao pomoć iz europskih fondova iskoristiti za skupu i neodrživu rehabilitaciju postojećih termoelektrana i rudnika uglja ili će se razmisliti o decentralizaciji energetskog sustava i alternativnim izvorima. A u regiji ih je puno, od vjetra do sunca i biomase", kaže Mileusnić.

Migracija plantaža
Inače, već su poznata istraživanja koja predviđaju "migraciju"  plantaža maslina i vinove loze s juga na sjever Europe. Do kraja ovog stoljeća, zbog klimatskih promjena regija Balkana bi mogla pretrpjeti i velike gubitke u prinosima kukuruza. Istodobno, predviđeni rast razine mora od 26 do 82 centimetra do 2100. godine u regiji će utjecati na promjenu slike Jadranske obale, pričemu bi mnoge plaže mogle nestale pod vodom, a ekstremne vrućine dovesti do smanjenja broja turista. "Ipak, u svijetu i dalje postoji optimizam i mnogo nade se polaže u globalni klimatski dogovor, koji se očekuje 2015. godine. To bi značilo smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2050. i ublažavanje ovakvih ekstremnih događanja. Trenutno, nam za to nam nisu neophodne drastične promjene u kvalitetu života i navikama ili odricanje od ekonomskog rasta i prosperiteta. Međutim, ukoliko dogovor izostane, a emisije štetnih plinova se nastave, budućnost Balkana, Europe i svijeta u cijelini neće biti svijetla", poručuju iz europske Mreže za klimatske akcije u Bruxellesu.

Europski pristup

Novac iz IPA-e
Iz Bruxellesa poručuju i kako je dio novca iz pretpristupnih IPA fondova namijenjen upravo borbi protiv klimatskih promjena i usklađivanje sa europskim standardima na tom polju i da više ne može biti izgovora kako za zaštitu klime i prevenciju klimatskih promjena nema novca. 

Jasna računica
"EU i međunarodna zajednica računaju da troškovi uloženi u zaštitu klime i ublažavanje klimatskih promjena nisu veći od dobiti. Svaki uloženi euro u prevenciju vraća se kao šest ušteđenih u slučaju štete", kaže Dragana Mileusnić, zadužena za energetsku politiku JI Europe u CAN-u.