Istraživanje opskrbnih lanaca šest globalnih marki odjeće u Bangladešu, Kambodži, Pakistanu i Vijetnamu pokazalo je da će svih šest bilježiti negativne materijalne posljedice. Jedan brend mogao bi pretrpjeti štetu u iznosu do pet posto godišnje operativne dobiti grupe.

„Nijedan dobavljač i kupac među našim sugovornicima nije pazio na ta dva problema – vrućine i poplave”, rekao je izvršni direktor Cornell Global Labor Institute Jason Judd.

„Odgovor industrije na klimatske promjene obuhvaća ublažavanje, emisiju i recikliranje, izostavljajući u velikoj mjeri ili u potpunosti poplave i vrućine”, rekao je Judd.

Istraživanje bi trebalo zazvoniti na uzbunu u modnoj industriji, koja se suočava sa značajnim financijskim troškovima, i među ulagačima koji nemaju dovoljno informacija o izloženosti kompanija, rekli su autori studije.

Razumijevanje fizičkih rizika s kojima se kompanije suočavaju zbog klimatskih promjena iznimno je važno, s obzirom na rast temperatura na Zemlji, no proces je tek u povojima i malo kompanija otkriva dovoljno informacija i tek nekoliko ih ulagača analizira.

“Podataka je jako malo… Neki brendovi ne otkrivaju lokacije tvornica dobavljača”, rekao je Schrodersov voditelj istraživanja održivih ulaganja Angus Bauer.

Koristeći projekcije, istraživači su analizirali očekivane visoke temperature i poplave u budućnosti kako bi procijenili što bi se dogodilo prema scenariju “prilagodbe klimatskim promjenama” i scenariju “velike vrućine i poplava”.

U drugom slučaju, radnici bi patili od većeg “toplinskog stresa” i njihov bi radni učinak opadao bi kako bi temperatura ‘mokrog’ termometra, koji mjeri temperaturu zraka, vlažnost, razinu zračenja i kretanje zraka, rasla.

Poplave bi pak prisilile tvornice da zatvore svoja vrata u sve četiri zemlje, koje čine 18 posto svjetskog izvoza odjeće. Njihova industrija odjeće i obuće zapošljava 10,6 milijuna radnika.

Ukupni pad produktivnosti smanjio bi projicirani prihod za 65 milijardi dolara u razdoblju do 2025. do 2030., što bi odgovaralo 22-postotnom padu, a rezultat bi bio gubitak 950.000 radnih mjesta, pokazalo je istraživanje.

Do 2050. prihod od izvoza smanjio bi se za 68,6 posto, a broj izgubljenih radnih mjesta premašio bi osam milijuna, izračunali su u Schrodersu.