Švicarci ove nedjelje na referendumu odlučuju o ograničavanju imigracije iz država Europske unije i trećih zemalja, a ako odbiju to ideju – kako sugeriraju ankete – donijet će veliko olakšanje vladi u Bernu. Pokretač referendumske inicijative je desničarska Švicarska narodna stranka (SVP), najveća politička snaga u tamošnjem parlamentu, koja zahtijeva da ta alpska država vrati nadzor nad imigracijom. Pritom SVP koristi dobar dio argumentacije zagovornika brexita prije četiri godine.

Kako piše Reuters, SVP se obraća dijelu biračkog tijela koje smatra da je švicarska kultura ugrožena rastom udjela stranaca. Službeni podaci pokazuju da je svaki četvrti stanovnik Švicarske stranog porijekla. Dužnosnici SVP-a tvrde kako mlađi stranci zamjenjuju starije Švicarce na njihovim radnim mjestima, standard stanovanja se pogoršava, škole i javni prijevoz sve su napučeniji, a gradnja stanova za imigrante narušava krajolik. „Migranti mijenjaju našu kulturu. Vlakovi i ulice sve su nesigurniji. K tome, praktički polovica primatelja socijalne pomoći su stranci“, stoji na internetskoj stranici SVP-a posvećenoj referendumu. Međutim, ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da takve ideje nisu prihvatljive većini Švicaraca. Anketa koju je proveo gfs.bern pokazuje da se 63 posto birača protivi SVP-ovim idejama dok bi 35 posto podržalo referendumsku inicijativu. Rezultati ankete tako sugeriraju da je Švicarcima važnija stabilnost u sadašnjim vremenima ekonomske nesigurnosti zbog pandemije koronavirusa. Protivnici referenduma ističu kako bi njegovo prihvaćanje naštetilo švicarskim kompanijama kojima nedostaje školovane radne snage, posebice u zdravstvenoj njezi i u farmaceutskim kompanijama, poput Rochea i Novartisa. Osim toga, ograničavanje slobodnog kretanja ljudi torpediralo bi sporazum koji Švicarskoj omogućuje pristup jedinstvenom europskom tržištu, ključnom za švicarske izvoznike. Demografske projekcije pokazuju da će se stanovništvo Švicarske do sredine stoljeća povećati sa sadašnjih 8,6 milijuna na 10 milijuna ljudi. Od 1. lipnja 2002. godine, kada je Švicarska prihvatila EU slobodu kretanja ljudi, pa do 2019. broj stanovnika porastao je za 1,3 milijuna. Od toga je milijun stranaca, a iz država Europske unije u Švicarsku se uselilo njih 750.000. Građani članica EU-a te država članica Europske slobodne trgovinske zone (EFTA) – Islanda, Norveške i Lihtenštajna – čine 68 posto od 2,1 milijun stranaca koji su stalno nastanjeni u Švicarskoj. Najveće zajednice su talijanska, njemačka i portugalska. S druge strane, više od 450.000 Švicaraca živi u Europskoj uniji.

Strance u Švicarsku najviše privlače dobro plaćena radna mjesta, među kojima su i ona koje Švicarci baš i ne žele popuniti. Međutim, SVP želi ograničiti useljavanje, obnavljajući ideju o „Inicijativi o masovnoj imigraciji“ iz 2014. koja je predvidjela kvote za građane EU-a. Ako referendum padne, za vladu će to biti olakšanje u najvećoj vanjskopolitičkoj glavobolji – zastalim pregovorima s Bruxellesom oko novog sporazuma Švicarska-EU koji bi zamijenio više od stotinu bilateralnih sporazuma koji trenutno uređuju međusobne odnose.