Brza reakcija danske vlade u suzbijanju pandemije koronavirusa polako počinje ubirati i ekonomske plodove.

Kako podsjeća Financial Times, Danska je među prvima u svijetu uvela mjere izolacije, počevši za zatvaranjem granica, škola i restorana već sredinom ožujka. Prema posljednjim podacima Reutersa, Danska bilježi 11.428 oboljelih te 563 preminule osobe.

Model vrijedan pažnje

Po broju preminulih na milijun stanovnika Danska je na približno jednakoj razini kao Njemačka, dvostruko višoj u odnosu na Norvešku, ali i na svega četvrtini od one u Švedskoj. Kako je epidemija jenjavala, Danska je među prvima krenula u “otvaranje” gospodarstva.

Ovakav pristup dijametralno je suprotan od onoga u susjednoj Švedskoj koja je zbog liberalnog pristupa plijenila medijsku pažnju. No, stručnjaci ističu kako je “danski model” opreznog pristupa također vrijedan proučavanja. Soren Riis Paludan, profesor virologije i imunologije na sveučilištu Aarhus ističe kako su vlasti stvorile zaštitni mjehur oko Danske.

No, ističe kako najveći izazov sada nije kako izbjeći drugi val zaraze, već osigurati oporavak gospodarstva. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je ovoga mjeseca da je koronavirus u Danskoj “pod kontrolom” i da će vlada ubrzati popuštanje mjera.

Zabavni parkovi, muzeji i zoološki vrtovi otvoreni su prošlog tjedna, 20-ak dana ranije nego što je planirano.

Naime, javozdravstveni djelatnici su zaključili da nema povećanja broja zaraženih otkako su škole opet započele s radom. Sada je fokus na “ozdravljenju” danskog, izvozno orijentiranog gospodarstva. Vlada u Kopenhagenu objavila je u utorak da očekuje ovogodišnji pad gospodarstva od 5,3 posto.

Istovremeno je u Stockholmu švedski ministar financija izjavio da će tamošnji BDP vjerojatno potonuti oko 7 posto. Ekonomisti ističu kako su glavni izvozni proizvodi Danske “lijekovi i svinje”, referirajući se na veliki udjel farmaceutske i prehrambene industrije te poljoprivrede.

Veliki rizik je nezaposlenost

U tom kontekstu, vjerojatno će biti manje pogođena od Švedske koja se više oslanja na automobilsku i tešku industriju. Henrik Poulsen, izvršni direktor tvrtke za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora Orsted pohvalio je vladu zbog “odlučnih mjera” u suzbijanju epidemije.

“To je postao temelj za relativno brzo otvaranje gospodarstva”, ocjenjuje Poulsen. Soren Skou, izvršni direktor brodarske tvrtke AP Moller-Maersk ističe kako bi bilo dobro vidjeti vladine poticaje rastu osobne potrošnje i otvaranju turizma.

No, kaže kako je najveći rizik s kojim se vlada još nije pozabavila – nezaposlenost. Službena stopa nezaposlenosti se kreće oko 4 posto, ali bez vladinih subvencija za plaće vjerojatno bi skočila iznad 10 posto, smatraju analitičari.

Pitanje otvaranja granica još je složenije, iz političkih razloga. Oporbeni političari traže od premijerke Frederiksen da odmah otvori granične prijelaze prema Njemačkoj i Norveškoj kako bi spasila turizam prije početka glavne sezone, ali i dodatno olakšala protok roba.

Mnogo je kontroverzniji zahtjev desnih stranaka koje ne žele otvaranje granice sa Švedskom, unatoč relativnom malom broju oboljelih u pograničnoj švedskoj regiji Skane.