Europska komisija će uskoro, pošto su Eurostat i Državni zavod za statistiku objavili podatke o hrvatskom deficitu i javnom dugu, pripremiti izvješće u kojem će ocijeniti krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), izjavio je u ponedjeljak Simon O' Connor, glasnogovornik povjerenika za ekonomske i moneterne poslove Ollija Rehna.

"Komisija će analizirati podatke Eurostata i druge faktore kako bi se ustanovilo krši li Hrvatska pravila i o tome će izvijestiti Vijeće", rekao je O'Connor odgovorajući na pitanje kada će Hrvatska službeno ući u Postupak pretjeranog deficita (EDP), korektivni mehanizam za vraćanje proračunskog manjka država članica u dopuštene okvire – deficit ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a.

Prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio 5 posto bruto domaćeg proizvoda, više od dopuštenih 3,0 posto. Prema tim podacima, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

Izvješće Komisije može se očekivati istodobno s objavljivanjem jesenskih gospodarskih prognoza ili ubrzo nakon toga. Jesenske gospodarske prognoze u kojima će Komisija iznijeti makroekonomske projekcije za 2013., 2014. i 2015. godinu bit će objavljene 5. studenoga.

Na temelju tih projekcija i podataka Eurostata, Komisija će podnijeti izviješće ECOFIN-u, koji bi, prema neslužbenim procjenama, mogao na sastanku u prosincu potvrditi ulazak Hrvatske u EDP.

Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.

Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.

U slučajevima u kojima je zemlja već bila 'kažnjena' ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguće je i uvođenje sankcija – za članice eurozone uplata depozit koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a, a za ostale članice može se uvesti uskrata sredstava iz kohezijske politike.