Europska komisija u petak nije željela komentirati navode da je postignut kompromis s hrvatsko vladom, kojim bi se riješio problem primjene europskog uhidbenog naloga, zbog kojeg Hrvatskoj prijete sankcije.

"U ovoj fazi to su špekulacije koje sada ne mogu komentirati. U tijeku su konzultacije na najvišoj razini kako bi se pronašlo rješenje za taj problem", rekla je glasnogovornica Komisije Pia Ahrendkilde Hansen komentirajući medijske navode da je postignut dogovor prema kojem je hrvatska vlada pristala da usklađeni zakon o europskom uhidbenom nalogu stupi na snagu 1. siječnja umjesto 15. srpnja 2014.

"Nakon pokretanja postupka konzultacija sa zemljama članicama i telefonskog razgovora predsjednika (EK Josea Manuela) Barrosa i premijera (Zorana) Milanovića, mi nastavljamo raditi sve što možemo kako bismo pronašli rješenje za taj problem. Predsjednik Barroso je zatražio od potpredsjednice (EK-a Viviane) Reding da nastavi s traženjem rješenja", rekla je Hansen.

Dodala je da se pokušava dogovoriti sastanak potpredsjednice Reding i hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića, koji bi se trebao dogoditi u sljedećih nekoliko dana.

Hrvatska vlada je pristala promijeniti zakon kojim se primjena europskog uhidbenog naloga ograničeva na zločine počinjene nakon kolovoza 2002., s tim da bi ta promjena stupila na snagu 15. srpnja 2014. što Europska komisija smatra neprihvatljivim. Reding je u nekoliko navrata rekla da je potrebno "brzo i bezuvjetno" vratiti stari zakon iz 2010. koji je bio usklađen s europskom pravnom stečevinom, a koji je promijenjen nekoliko dana prije pristupanja Hrvatske u EU.

Hrvatska vlada sada navodno nudi da promjena stupi na snagu 1. siječnja 2014., a u Komisiji ne žele to ni potvrditi ni demantirati niti reći je li im to prihvatljvo.

Europska komisija je u srijedu započela postupak konzultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o uhidbenom nalogu nije u skladu s europskom pravnom stečevinom.

Zemlje članice imaju deset radnih dana da se očituju o tom pitanju, a nakon toga će se odrediti sankcije Hrvatskoj, osim ako se ona u sljedećih nekoliko dana ne uskladi s europskim zakonima. Komisija može, ali ne mora uvažiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera.

Komisija kao moguće mjere predlaže "pojačani monitoring i suspenziju" sredstava za pripremu za ulazak Hrvatske u schengenski prostor.