Rejtinška agencija Moody’s snizila je u srijedu prvi puta nakon 28 godina kreditni rejting Kine što u Pekingu baš i nisu dočekali sasvim mirno. Moody’s je snizio kineski rejting dugoročnog zaduživanja u domaćoj i stranoj valuti za jedan stupanj, sa Aa3 na A1 što je peti najviši rejting koji dodjeljuje ta agencija. K tome, i izgledi su izmijenjeni iz stabilnih u negativne. U priopćenju je agencija navela kako odluka o snižavanju rejtinga “odražava očekivanja da će financijska snaga Kine u narednim godinama slabiti u uvjetima rastućeg duga, a usporene ekonomije”, prenosi Reuters.

Najveći izvor zabrinutosti

Moody’s je posljednji puta snizio rejting drugog gospodarstva svijeta još 1989. godine kada je rejting snižen s Baa1 na Baa2. Odluka Moody’sa i nije toliko neočekivana s obzirom da je još u ožujku prošle godine snizio svoje izglede za Kinu iz stabilnih u negativne. Agencija Standard & Poor’s (S&P) također je istoga mjeseca izmijenila izglede u negativne. Zaduženost je i tada bio najveći izvor zabrinutosti. Kao što je poznato, ukupna zaduženost države i stanovništva iznosi 264 posto BDP-a odnosno golemih 27 bilijuna dolara. Još 2008. zaduženost je iznosila 160 posto BDP-a. Međutim, vanjski dug Kine relativno je mali prema međunarodnim standardima i iznosi svega 12 posto BDP-a prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Gospodarski rast u idućim godinama trebao bi pasti prema pet posto.

Daniel Peršić iz ZB Investa ističe kako je razina zaduženosti Kine tema koja je već neko vrijeme aktualna, te je povremeni izvor nesigurnosti na tržištu kapitala na globalnoj razini, upravo zbog veličine kineskog gospodarstva i njenog značaja u svjetskoj trgovinskoj razmjeni. “Usporavanjem stope gospodarskog rasta druge po veličini ekonomije te povećanjem ukupnog duga u odnosu na BDP posljednjih godina povećan je fokus investitora na strukturne reforme te se povlači pitanje održivosti kineskog modela rasta”, ocjenjuje Peršić.

Na burzi bez uzbuđenja

No većina tog duga vezana je uz državni sektor i povezana poduzeća dok je realni sektor značajno manje opterećen dugom, dodaje Peršić. Kinesko ministarstvo financija uzvratilo je Moody’su prilično žestokim priopćenjem u kojem ističu kako je agencija precijenila teškoće s kojima se suočava kinesko gospodarstvo, a podcijenilo sposobnost vlade u produbljivanju reformi. K tome, Moody’s se koristio “neprimjerenom metodologijom”, smatraju u Pekingu.

Tko je i kako izračunao kinesku zaduženost tamošnje investitore pretjerano i ne zanima. Naime, indeksi Šangajske i Hongkonške burze porasli su u srijedu blagih 0,1 posto. Prinos na petogodišnje obveznice nakratko je skočio s 3,8 na 3,95 posto, ali se do kraja dana vratio na postojeće razine. Kineski investitori u pravilu ignoriraju inozemna vrednovanja kineskih obveznica, a strani ulagači drže svega četiri posto ukupnog duga, odnosno 61,5 milijardi dolara, pokazuju podaci Narodne banke Kine.