Kada je 8. studenog SAD dopustio dolazak stranih zrakoplovnih putnika u svoje zračne luke nakon (pre)dugih 18 mjeseci, za europske zračne prijevoznike to je bio optimistični znak da se obnovom prekooceanskih linija zračni prijevoz polako vraća na “staro normalno”.

Dok je glavnina američkih zrakoplovnih kompanija fokusirana na domaće tržište, europski prijevoznici uglavnom ovise o lukrativnim linijama prema Sjevernoj Americi. Primjerice, njemačkoj Lufthansi svaki drugi euro prihoda dolazi iz tog segmenta, a francusko-nizozemskom Air France-KLM-u 40 posto prihoda.

Planira se obnova flote
Kako piše Deutsche Welle, i prije udara koronakrize zrakoplovna industrija mučila se sa prizemljenjem Boeinga 737 MAX nakon dvije nesreće tog modela zrakoplova. Zabrana letenja za Boeingov zrakoplov ukinuta je u prosincu 2020. godine, no zračnim prijevoznicima nije odveć pomogla s obzirom da ti zrakoplovi nisu imali mnogo odredišta na koje su mogli odletjeti.

Međutim, zrakoplovna izložba koja se nedavno održala u Dubaiju pokazala je da zrakoplovni prijevoznici opet planiraju obnovu flota radi povratka nekadašnjeg prometa.

Primjerice, Airbus je objavio kako je u Dubaiju dobio narudžbu za 255 zrakoplova A321 od konzorcija prijevoznika u vlasništvu fondova rizičnog kapitala. Vrijednost narudžbe europski proizvođač nije otkrio.

Iz tog paketa 102 zrakoplova ući će u flotu mađarskog niskotarifnog prijevoznika Wizz Aira, 91 avion je kupio američki Frontier Airlines, 39 meksički Volaris, a 23 čileanski JETSmart. Dodatno, kuvajtska Jazeera Airways sklopila je ugovor o kupnji 28 A320neo zrakoplova.

Guillaume Faury, izvršni direktor Airbusa, izjavio je za Bloomberg TV kako industrija “vidi svjetlo na kraju tunela”. On smatra da će se brže oporaviti tržište uskotrupnih zrakoplova za kraće linije u odnosu na dugolinijske širokotrupne zrakoplove.

Američki Boeing objavio je kako je dobio narudžbu indijskog Akasa Aira za 72 zrakoplova 737 MAX. Ukupno, proizvođači su na izložbi u Dubaiju dogovorili prodaju više od 500 zrakoplova. To je pozitivan signal, no većina zrakoplova odnosi se na manje, jeftinije zrakoplove.

Naime, rane koje industrija zračnog prijevoza treba zaliječiti još su dosta duboke. Podaci Međunarodne udruge zračnog prijevoza (IATA) pokazuju da je su prijevoznici prošle godine izgubili 138 milijardi dolara. Ove godine bi gubitak mogao iznositi oko 52 milijarde dolara, a iduće 11 milijardi dolara.

Podaci za rujan pokazuju da je potražnja za putničkim prometom smanjena 53,4 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine. Iako se radi o poboljšanju u odnosu na kolovoz, do predpandemijskih brojki još je dug put.

Niz nepredvidljivih razloga
Pobliži pogled u statistiku pokazuje da je međunarodni putnički promet u rujnu bio manji za 69 posto. Promet na linijama unutar pojedinih država nešto je bolji, ali je i dalje za četvrtinu manji nego prije pandemije.

IATA-in šef Willie Walsh na konferenciji za novinare početkom studenog izjavio je kako statistika tuzemnog prometa dokazuje tezu da će se potražnja snažno vratiti kada sva ograničenja budu ukinuta. On očekuje da će ove godine letjeti 2,3 milijarde putnika, a iduće 3,4 milijarde. Za usporedbu, 2019. letjelo je 4,5 milijarde putnika.

Međutim, Walsh očekuje kako je brzi povratak na predpandemijske razine malo vjerojatan. “Trebat će vremena za oporavak. Unatoč tome, trendovi su pozitivni”, kazao je Walsh. Koliko će brzo zračni prijevoznici i proizvođači zrakoplova opet “stati na svoje noge” ovisi o nizu razloga, većinom nepredvidljivih.

To je primjerice rast cijena goriva, smanjena potražnja za business klasom te četvrti ili peti val COVID-19 s dodatnim epidemiološkim ograničenjima.

Na kraju, putnici će odlučiti hoće li odabrati tu vrstu prijevoza, a prijevoznici se samo mogu nadati da će brzo uspjeti prodati što je moguće više karata. Bez toga kupnja novih zrakoplova uvelike dolazi pod znak pitanja.