Alat kojim njemačka vlada namjerava ograničiti otpuštanja u uvjetima ekonomskog poniranja uzrokovanog epidemijom koronavirusom postao je novi „izvozni hit“ najveće europske ekonomije.

Alat se zove „Kurzarbeit“, a radi se o programu tijekom kojeg kompanije suočene s ekonomskom krizom radikalno skraćuju satnicu radnicima ili ih šalju na neplaćeni odmor, a država nadoknađuje veći dio njihove izgubljene zarade.

Konkretno, radi se o isplati 60 posto njihove plaće prije krize, a isplatu provodi „burza rada“, Savezni ured za rad koji isplaćuje i naknade za nezaposlene.

Prema mišljenju Anke Hassel, profesorice javnih politika na berlinskom sveučilištu Hertie, ovaj je program sačuvao većinu kvalificiranih radnika u njemačkim kompanijama tijekom ekonomske krize 2008. i 2009. godine i omogućio tako brzi oporavak njemačkog gospodarstva.

Kako piše Financial Times, vrijednost „Kurzarbeita“ uočile su i ostale europske zemlje. Naslanjajući se na tradiciju države blagostanja, Danska, Švedska i Norveška slijedile su Njemačku u uvođenju velikih subvencija za radnike koji bi u suprotnom bili otpušteni. Sličan program uvodi i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Prošloga petka ministar financija Rishi Sunak predstavio je program u sklopu kojeg poslodavci mogu aplicirati za novčanu pomoć kojim bi pokrili veći dio plaća. Takva pomoć može pokriti do 80 posto plaće radnika, odnosno do 2500 funti mjesečno. Slične sustave imaju i Španjolska i Francuska, a nedavno su ih izmijenile u pravcu „njemačkog modela“.

Očekuje se da će broj zahtjeva za „Kurzarbeitom“ porasti u idućim tjednima s obzirom da epidemija koronavirusom uzima sve veći danak u njemačkom gospodarstvu. U proteklih nekoliko dana industrijski divovi poput Volkswagena i BMW-a zaustavili su proizvodnju u većini svojih tvornica, malim i srednjim poduzećima prihodi su zaustavljeni, a mjere suzbijanja epidemije zatvorile su hotele, restorane i kafiće.

Vlada očekuje da će oko 2,35 milijuna radnika ući u „Kurzarbeit“, a to će državu koštati malo više od 10 milijardi eura. Unatoč naoko golemom iznosu, to neće biti problem za Savezni ured za rad koji je pripremio zalihu od 26 milijardi eura.  Za usporedbu, na vrhuncu krize 2009. godine u „Kurzarbeitu“ je bilo 1,4 milijuna radnika.

Inače, program „Kurzarbeit“ postoji još od početka 20. stoljeća, ali je prvi put aktiviran prije 12 godina. „On je uistinu doprinio otpornosti njemačkog tržišta rada nakon globalne financijske krize“, ističe Alexander Hijzen, ekonomist Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Zahvaljujući tome, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pala je sa 7,9 posto na početku krize na 7 posto u svibnju 2009. godine. Za ilustraciju, nezaposlenost među članicama OECD-a u tom je razdoblju poirasla za tri postotna boda, na 8,6 posto.

Međutim, Anke Hassen pojašnjava da je „Kurzarbeit“ savršeno primjenjiv u zemljama koje imaju razvijen sustav pripravničkog školovanja.

Nove vladine mjere

Njemačka vlada usvojila je u ponedjeljak opsežne gospodarske mjere, uključujući značajnu zaštitu za tvrtke, radnike i klinike. Vlada planira dopunski proračun za ovu godinu „težak“ 156 milijardi eura. U sklopu novih vladinih mjera predviđeno je i da bi stanari trebali biti zaštićeni od deložacija ako zbog krize zapadnu u financijske teškoće. Parlament bi mogao po ubrzanoj proceduri usvojiti mjere već u petak.

Mračne procjene instituta Ifo

Koronavirus bi Njemačku mogao stajati 1,8 milijuna radnih mjesta i do 729 milijardi eura, procijenio je institut Ifo. “Troškovi će premašiti sve što smo u proteklim desetljećima vidjeli kada su u pitanju ekonomske krize i prirodne katastrofe”, rekao je predsjednik instituta Clemens Füst. “Gospodarske aktivnosti mogle bi se smanjiti od 7,2 do 20,6 postotnih bodova. To odgovara troškovima između 255 i 729 milijardi eura”, dodao je Füst.