Odgovor je Lihtenštajn. Kneževina smještena između Austrije i Švicarske po broju stanovnika šesta je najmanja zemlja na svijetu. U četvrtak obilježava svoj 300. rođendan koji ignoriraju gotovo svi osim njezinih neposrednih susjeda. Nekoliko detalja ukazuje na to da bi joj trebalo pridati veću pozornost.

PLEMSTVO: Vladarska kneževska obitelj ima znatan utjecaj u državici, ali 25.000 stanovnika koji se mogu nazvati Lihtenštajncima na to nema primjedbe. Godine 2012. odbacili su inicijativu da se knezu ukine pravo veta na odluke parlamenta. Oni uglavnom podržavaju njegov konzervativni politički pristup. Knez je 2011. da će uložiti veto na zakon o ublažavanju zabrane pobačaja, ali za to nije bilo potrebe jer ga je i stanovništvo poslušalo i odbacilo prijedlog na referendumu. Službeni moto Lihtenštajna "Za Boga, kneza i domovinu" dovoljno govori.

POREZNA OAZA: Najviša stopa poreza je osam posto. Uz 25.000 Lihtenštajnaca, 13.000 stranaca osiguralo si je prestižno pravo boravka u zemlji. Svake godine dodjeljuje se samo nekoliko desetaka boravišnih dozvola. Oko 20.000 ljudi, više od pola onih koji su zaposleni u kneževini, zato mora živjeti u Švicarskoj ili Austriji.

BANKE: Petnaest banaka s licencom u Lihtenštajnu prvenstveno je uključeno u upravljanje imovinom. Godine 2017. brinuli su se za oko 300 milijardi dolara svojih klijenata, što je gotovo osam milijuna dolara po stanovniku. Većinu tog novca posjeduju strani klijenti. Najveća banka, LGT, u vlasništvu je kneževske obitelji.

PRANJE NOVCA: Lihtenštajn se dugo smatrao poreznom oazom, s opskurnim zakladama koje su išle na ruku strancima da poreznim vlastima u svojim zemljama sakriju neoporezovanu imovinu. Onda se dogodilo da su povjerljivi podaci klijenata ukradeni i prodani Njemačkoj. Skandal koji je izbio 2008. doveo je do osude čelnika Njemačke pošte (Deutsche Post), Klausa Zumwinkela, koji je bio prisiljen podnijeti ostavku. Vlasti kneževine sada tvrde da je ta močvara isušena, a  ujesen prošle godine Europska unija je skinula Lihtenštajn sa svoje "sive lista" poreznih oaza pod nazdorom. 

INDUSTRIJA: Dok banke pridonose BDP-u s 25 posto, industrija je u stvari veća. U usporedbi s brojem stanovnika nijedna zemlja nema toliko tvrtki, 4600, odnosno jednu svakih osam stanovnika. One uključuju globalne brendove poput tvrtke građevinskog alata Hilti, tvrtke Netrik za audio i video priključke i Ivoclar Vivadenta, koji ima dvije trećine svjetskog tržišta keramičkih zubnih krunica.