Najveće slovensko ulaganje u energetiku ove godine trebalo je biti početak gradnje HE Mokrice. Kako su u siječnju pisale Finance, kompanija Hidroelektrane na donjoj Savi (HESS), dio GEN-a, intenzivno je pripremala dokumentaciju i tražila suglasnost za izgradnju te hidroelektrane. Međutim, od svega toga zasada neće biti ništa jer je Upravni sud utvrdio da je utemeljena tužba Društva za proučavanje riba Slovenije (DPRS) i odlučio da Agencija za okoliš (Arso) ponovno odluči o okolišnoj suglasnosti za izgradnju HE Mokrice.

'Nema novih hidroelektrana'

“Inzistirat ćemo da se u Sloveniji ne izgradi više niti jedna hidroelektrana”, rekla je predsjednica udruge Andreja Slameršek, prenosi Dnevnik. “Struka kaže da izgradnja hidroelektrana na rijeci Muri nije moguća. U tom slučaju odluka vlade je u skladu sa zakonodavstvom, a na donjoj Savi upravo obrnuto. Od 2004. godine sve hidroelektrane izgrađene su ilegalno, to su bile političke odluke“, tvrdi Slameršek. HE Mokrice trebala je biti posljednja u lancu od šest hidroelektrana na donjoj Savi, planirane snage 28,05 megavata i procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 128 gigavatsati električne energije.

DPRS je stranka u postupku izdavanja ekološke suglasnosti za izgradnju hidroelektrane od 2015. godine. Njihova borba s investitorima započela je kada im, unatoč odluci povjerenika za informiranje, nisu željeli pokazati studije i monitoring utjecaja na riječni život u Savi.

Ekolozi su te dokumente dobili tek nakon što je Arso već izdao okolišnu suglasnost HESS-u. “Sud je zaključio da je već to bila povreda upravnog postupka”, objasnila je Slameršek. Studija je kasnije otkrila da bi izgradnja HE Mokrice, kako tvrdi Slameršek, imala “razarajući utjecaj na prirodu”. Službene institucije, austrijski stručnjaci pa čak i Hrvatska kažu kako neće biti nikakvog utjecaja.

Sud je također utvrdio da Arso nije imao te studije, ali je ipak izdao okolišnu suglasnost. Štoviše, procjena utjecaja na okoliš koju je proveo Zavod za zaštitu prirode nije primjerena niti jasna.

Stoga je sud naložio Arsu da u ponovljenom postupku dobije navedene studije i da definira ciljeve zaštite voda, ali potom naredi procjenu utjecaja na okoliš, posebice na jednu vrstu ribe do koje je posebno stalo DPRS-u. U izdanoj okolišnoj suglasnosti Arso nije uspio dokazati učinkovitost predloženih mjera zaštite voda.

Ugožena zaštita od poplave?

Bogdan Barbič, diektor HESS-a, upozorava da zbog odluke Upravnog suda Slovenija neće ostvariti cilj i proizvesti četvrtinu električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine.

“Prvo je potrebno smanjiti potrošnju struje, učiniti nešto za učinkovito korištenje električne energije, a ne graditi novu proizvodnju”, odgovara Slameršek. Zbog odluke suda zabrinuti su i građani, a gradonačelnik općine Brežice Ivan Molan kao i Barbič tvrdi da bez izgradnje hidroelektrane mjesta Krška vas, Velike Malence, Loče, Rigonce, Mihalovec i Čatež ob Savi neće moći biti zaštićena od poplava.

Protupoplavne mjere dio su državnih prostornih planova za hidroelektrane Brežice i Mokrice. Međutim, Natalija Kežman Jovanović, mještanka Loča, tvrdi da je izgradnja hidroelektrana pogoršala a ne poboljšala zaštitu naselja od poplava.

Zato je i skeptična kada je riječ o tvrdnjama općinskih dužnosnika da će dodatna elektrana sve to promijeniti.