Ujedinjeno Kraljevstvo obilježilo je u petak petu obljetnicu napuštanja Europske unije. UK je EU napustio 31. siječnja 2020., postavši prva zemlja u povijesti EU koja se odlučila na takav korak. Time su Britanci proveli rezultat dramatičnog referenduma, kojim su u lipnju 2016. tijesnom većinom od 52 posto izglasali napuštanje EU, čime su šokirali i sebe i Europu.

Uslijedilo je višegodišnje razdoblje neizvjesnosti, u kojem su Bruxelles i London pokušavali dogovoriti uvjete razvoda, kao i temelje budućih odnosa, što je u Britaniji rezultiralo jednom od najizazovnijih političkih i društvenih kriza u novijoj britanskoj povijesti.

Obmanuli birače
Svjedočili smo ostavkama i promjenama na čelu vlade, a britanski parlament duboko se podijelio oko Brexita. I britansko društvo raskolilo se na pristaše i protivnike Brexita, uz brojne prosvjede i pozive na organiziranje drugog referenduma. Na koncu je konzervativna stranka predvođena Borisom Johnsonom na izborima 2019. ostvarila uvjerljivu pobjedu samo zato da bi napokon mogla provesti odluku o Brexitu, što se naposljetku i dogodilo.

Pet godina kasnije, većina Britanaca shvaća da je Brexit bio pogreška. Iako je ponovno preuzimanje kontrole nad britanskim granicama bilo glavna poruka koja je u to vrijeme motivirala birače koji su glasali za Brexit, protekle godine pokazale su da “preuzimanjem kontrole” Britanci nisu uspjeli smanjiti broj imigranata koji ulaze u zemlju. Štoviše, njihov se broj od 2016. i referenduma o Brexitu do 2023. povećao za gotovo četiri puta, od 248 tisuća 2016. na 900 tisuća 2023. godine.

Procjenjuje se da je Britanija zbog Brexita dosad izgubila oko 500 milijardi funti, odnosno 600 milijardi eura, odnosno da godišnje gubi oko 100 milijardi funti. Međutim, procjene britanskog Ureda za proračunsku odgovornost govore da se većina negativnih posljedica Brexita na gospodarstvo još nije ostvarila, nego samo 40 posto, a prema dugoročnim prognozama procjenjuje se da će Britanci zbog napuštanja EU izgubiti oko 15 posto svog BDP-a.

Britanci su zbog odlaska na temelju sporazuma s EU u europsku blagajnu dosad uplatili gotovo 24 milijarde funti, a još duguju više od šest milijardi. Jedno od najzloglasnijih obećanja zagovornika i promotora Brexita odnosilo se na iznos od 350 milijuna funti koji će se nakon Brexita svakog tjedna umjesto u europsku blagajnu slijevati u blagajnu britanskog zdravstvenog sustava, NHS-a.

To se, naravno, nije dogodilo, s obzirom na to da se radilo o jednoj od brojnih laži kojima su zagovornici Brexita obmanuli britanske birače, ali zato nakon Brexita NHS ima problem s manjkom zdravstvenog osoblja i nestašicom lijekova. Smanjenje veličine britanskog gospodarstva zbog Brexita povećalo je pritisak na porezni sustav i javni servis, a zbog Brexita je u Britaniji došlo do dodatnog porasta životnih troškova.

Unatoč najavama brojnih trgovinskih sporazuma što će ih Britanija sklopiti s drugim državama nakon što napusti EU, i na tom planu rezultati su mršavi. London čak nije uspio potpisati obećani trgovinski sporazum s Amerikom, a nema nikakvih izgleda da takvim sporazumima Britanci nadoknade izgubljenu trgovinu s EU.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

O povratku tek 2035.
Brojni pokazatelji potvrđuju da je Brexit bio veliki politički i gospodarski fijasko, što danas priznaju čak i pojedini nekadašnji zagovornici Brexita. Većina Britanaca smatra da je Brexit bio pogreška i samo 30 posto onih koji su glasali za odlazak danas smatra da je Brexit bio uspješan.

Većina Britanaca, njih 55 posto, podržava povratak svoje zemlje u Europsku uniju, uključujući i 20 posto birača koji su glasali za Brexit, dok među njima 39 posto ispitanika snažno podržava povratak u EU. Čak 90 posto mladih od 18 do 24 godine, koji u vrijeme referenduma o Brexitu nisu mogli glasati, smatra da je Brexit bio pogreška. Međutim, pitanje povratka u EU danas je tabu tema za britansku politiku, kako za konzervativce, koji su danas u opoziciji, tako i za vladajuće laburiste.

Britanski premijer Keir Starmer počeo je raditi na normalizaciji odnosa između Londona i Bruxellesa, ali protivi se povratku Britanije u EU. Utjecajni laburist Peter Mandelson, kojeg London šalje na osjetljivu poziciju veleposlanika u Trumpovoj Americi, nedavno je izjavio da razgovori o ponovno pridruživanju Ujedinjenog Kraljevstva EU mogu započeti tek za deset godina.