Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna bio pod pritiskom neizvjesnosti pregovora u Washingtonu o proračunu, no ni euro nije uspio ojačati zbog političke krize u Italiji i neuvjerljivih gospodarskih podataka iz eurozone.

Tečaj eura prema američkoj valuti kretao se prošloga tjedna u vrlo uskom rasponu, pa je na tjednoj razini ostao nepromijenjen na 1,3520 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura skliznula je 1,1 posto, na 132,85 jena.

I američka je valuta prema japanskoj oslabila za 1,1 posto, pa joj je tečaj pao na 98,25 jena.

Dolar je pod pritiskom neizvjesne rasprave između demokrata i republikanaca u Kongresu po pitanju financiranja državnih službi nakon 1. listopada, kada počinje nova poslovna godina.

Senat je u petak, nakon žučne rasprave cijeloga tjedna, prihvatio zakon o izvanrednom financiranju službi nakon 1. listopada, no čini se da Predstavnički dom, u kojemu većinu drže republikanci, to neće učiniti, pa bi idućega tjedna moglo doći do prestanka rada pojedinih službi.

Republikanci žele ovu raspravu iskoristiti kako bi natjerali predsjednika Baracka Obamu na smanjenje proračunskih izdataka za njegov program zdravstvene skrbi, stoga je neizvjesno da li će se u zadnji tren postići dogovor.

Dok se situacija u SAD-u ne razjasni, ulagači nisu baš voljni kupovati američku valutu.

"Prisutan je prilični zazor od kupnje dolara dok se ne razjasni situacija u vezi limita zaduživanja", kazao je Daragh Maher, strateg u banci HSBC.

No, euro nije u takvoj situaciji uspio ojačati jer se i sam našao pod pritiskom zbog nejakog oporavka gospodarstva eurozone i političke krize u Italiji.

Prema podacima Europske središnje banke (ECB), u kolovozu je kreditiranje kompanija smanjeno u svim najvećim gospodarstvima eurozone, a povjerenje ne ulijeva ni kreditiranje kućanstava, što pokazuje da je gospodarstvo na krhkim nogama.

Pažnju ulagača privukla je i politička kriza u Italiji. Napetost između dvaju koalicijskih partnera rasla je tjednima zbog mjera za izbacivanje čelnika talijanskog desnog centra Silvija Berlusconija iz parlamenta, nakon što je prošloga mjeseca osuđen za poreznu prijevaru.

U petak vlada premijera Enrica Letta nije uspjela usuglasiti ključne mjere kako bi se proračunski deficit doveo u okvire koje propisuje Europska unija, a u subotu je Berlusconi povukao svoje ministre iz vladajuće koalicije i time praktično srušio vladu.

Hoće li doći do novih izbora ili formiranja nove koalicije, pokazat će se ovih dana, no jasno je da se na taj način odgađaju nužne reforme u Italiji koja već dvije godine trpi recesiju, ima 2.000 milijardi eura javnoga duga i visoku nezaposlenost.

"To je najnovija u nizu političkih napetosti koja ugrožava ne samo stabilnost aktualne vlade, nego i dugoročni proces reformi", kazao je Timo del Carpio, ekonomist u tvrtki RBC Capital Markets.