Dok su ekonomski analitičari uvjereni da Njemačka neće izbjeći zimsku recesiju, sjever te države u idućih nekoliko godina po prosperitetu bi mogao čak nadmašiti gospodarski zahuktali jug.

Institut Ifo u svojim jesenskim ekonomskim prognozama značajno je smanjio očekivanja rasta njemačkog gospodarstva, a direktor istraživanja Timo Wollmershäuser kazao je kako Njemačka klizi u zimsku recesiju.

Najviše u povijesti
U ovoj godini rast BDP-a iznosio bi svega 1,6 posto, a u idućoj godini Ifo očekuje da će se smanjiti za 0,3 posto. U odnosu na lipanjske prognoze, analitičari ovog ekonomskog think-tanka značajno su pogoršali svoja očekivanja.

Naime, za iduću godinu prognoza je smanjena za čak 4 postotna boda. Značajno su pogoršana i očekivanja inflacije, za čak 6 postotnih bodova. Tako u Ifo-u sada očekuju da će inflacija za ovu godinu iznositi 8,1 posto te 9,3 posto u idućoj godini.

Timo Wollmershäuser istaknuo je kako se radi o neubičajeno velikim promjenama očekivanja u tako kratkom vremenu.

S obzirom da u Ifo-u očekuju da će plina tijekom zime biti u dovoljnim količinama, blaga recesija ponajprije će biti posljedica pada osobne potrošnje. Kako pojašnjava glavni analitičar Ifo-a, pad kupovne moći, mjeren kao smanjenje realnih plaća ove i iduće godina za po 3 posto, najviši je u modernoj njemačkoj povijesti.

Rast cijena postupno će oslabiti tijekom iduće godine, ocjenjuju analitičari. Recesija će se vjerojatno snažnije osjetiti na ekonomski manje razvijenom sjeveru Njemačke, ali tom području ekonomisti predviđaju svijetlu budućnost.

Kako odvojeno navodi Reuters, kišni i vjetroviti sjever zemlje godinama je zaostajao za industrijskim jugom gdje su svoja sjedišta smjestile najpoznatije njemačke kompanije, poput BMW-a i Siemensa u Bavarskoj ili Mercedesa iz Baden-Württemberga.

Procvat ekonomskog razvoja na sjeveru dogodit će se zbog zelene tranzicije i energetske krize koju je izazvao rat u Ukrajini. Snažno ovisna o uvozu ruskog plina, Njemačka je u utrci s vremenom kako bi čim prije pronašla nove dobavne pravce.

Sjever zemlje u tim planovima ima glavnu ulogu. U sljedećih nekoliko mjeseci na obali Sjevernog mora instalirat će se dva plutajuća LNG terminala. To će biti privremeno rješenje dok se ne izgradi veliki kopneni LNG terminal.

S druge strane, sjever već sada ima značajnu ulogu u opskrbi strujom iz obnovljivih izvora. Savezne pokrajine Donja Saska, Schleswig-Holstein i Mecklenburg-Vorpommern već sada proizvode polovicu od njemačkih 64 gigavata (GW) električne energije iz vjetroelektrana.

No te obalne pokrajine imat će još veću važnost s obzirom da Njemačka namjerava do 2040. povećati kapacitete pučinskih vjetroelektrana sa sadašnjih 7,7 na 70 GW.

Počinje uspon
No, stvari se u ekonomskom smislu na bolje na sjeveru već događaju. U ožujku je američki proizvođač električnih automobila Tesla otvorio svoju tvornicu blizu Berlina. Istovremeno, Volkswagen – jedini njemački proizvođač automobila sa sjevera – u Donjoj Saskoj gradi novu tvornicu baterija.

Također u Donjoj Saskoj belgijska kompanija Tree Energy Solutions (TES) planira sagraditi tvornicu za proizvodnju vodika. U početnoj fazi taj bi se plin proizvodio od metana dobivenog od biootpada, a kasnije elektrolizom vode pomoću struje iz pučinskih vjetroelektrana.

Prema ljestvici ekonomskog prosperiteta 400 okruga koju objavljuje ekonomski institut IW, najprosperitetniji dijelovi i dalje su na jugu zemlje. Međutim, najbrže se razvijaju okruzi na sjeveru i zapadu Njemačke.

“Nakon desetljeća dominacije prvo zapada, a zatim juga, sada se uspinje sjever”, kaže Hanno Kempermann, analitičar IW-a. Predstavnici južnih pokrajina već prepoznaju potencijalni problem.

Tako je bavarski premijer Markus Söder izjavio kako savezna vlada ne čini dovoljno kako bi zaštitila gospodarstvo Bavarske te je pozvao na produženje rada zadnje tri njemačke nuklearne elektrane. Iz Berlina su poručili kako Söder nije dovoljno učinio na razvoju obnovljivih izvora.