Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je u srijedu kako neće dopustiti da se Bosna i Hercegovina poveže s plinskom mrežom u Hrvatskoj jer želi da se entitet kojemu je na čelu tim energentom opskrbljuje isključivo od Rusije i to preko Srbije.

Komentirajući optužbe direktora tajništva Energetske zajednice Janeza Kopača kako RS blokira planove za povezivanje plinske mreže koja već postoji u BiH s onom u Hrvatskoj, preko Bosanskog Broda, Dodik je potvrdio kako se i osobno protivi takvoj mogućnosti.

"Ono što oni žele jest da ruski plin ne dolazi u RS iz Srbije nego iz Hrvatske, i to je ta priča o izgradnji plinovoda od Broda prema Zenici", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci.

Uz to je Europsku uniju optužio za urotu čiji je cilj, po njegovu tumačenju, da "regiju učini ovisnom u opskrbi plinom" te "ovlada ovdašnjim energetskim potencijalom".

Dodik je najavio kako će vlasti RS i nakon propasti projekta "Južni tok", na kojega su se kanili priključiti, nastaviti s planovima da izgrade svoj posebni plinovod kojim bi dobavljali plin iz Rusije.

"Nećemo dati suglasnost za plinovod Brod-Zenica jer se time RS čini dodatno ovisnom o plinu iz nekih drugih destinacija", zaprijetio je Dodik.

Ravnatelj tajništva Energetske zajednice (EC) Janez Kopač upozorio je u intervjuu sarajevskom "Dnevnom avazu" od srijede kako vlasti Republike Srpske opstruiraju provedbu projekata kojima bi se realiziralo smanjivanje ovisnosti BiH o plinu kojega sada može dobavljati isključivo iz Rusije, za što je najbolji način povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske.

"Imali smo (u planu) studiju izvedivosti o najrealnijem od svih projekata, a to je plinovod Slobodnica-Bosanski Brod-Zenica. Europska unija bila je spremna to financirati, no nažalost blokirana je u Republici Srpskoj", kazao je Kopač dodavši da je Energetska zajednica još 2013. godine usvojila 35 različitih energetskih projekata koje bi zainteresirani investitori mogli financirati na području Europe, a među njima su bila tri koja su se odnosila na povezivanje plinskih mreža BiH i Hrvatske.

Vlada Federacije BiH povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske ocijenila je strateškim prioritetom svoje energetske politike, no vlasti u Banjoj Luci su odbile surađivati na tom planu opredijelivši se da uz već postojeći plinovod, kojim se u BiH doprema plin iz Rusije, grade još jedan koji bi se oslanjao na istog dobavljača, no bio bi spojen na ranije planirani "Južni tok".

Nakon što je ruski "Gazprom" odustao od tog projekta vlada RS sada računa na moguće povezivanje tog entiteta s plinovodom kojega Rusija planira u suradnji s Turskom te u RS-u i daje ne pokazuju nikakvo zanimanje za sudjelovanje u projektu gradnje plinovoda od Slobodnice do Bosanskog Broda.

Uz to vlasti u RS-u opstruiraju i provedbu europskih direktiva o reguliranju plinskog sektora u BiH protiveći se bilo kakvom upravljanju na razini države, a zbog takvog se pristupa BiH već našla pod prijetnjom sankcija Energetske zajednice koje bi, uz ostalo, mogle dovesti u pitanje njeno pravo pristupa energetskim resursima stalnih članica te asocijacije koju, uz članice Europske unije, čine i države jugoistočne Europe.