Do 2017. ugljen postaje jednako važan kao i nafta

Autor: Tomislav Pili , 27. travanj 2014. u 22:00
Kompanije ne zarađuju zbog vrlo niske cijene ugljena/FOTOLIA

Dokle god potrošači ne troše previše novca na sanaciju posljedica korištenja ugljena, taj je energent uvjerljivo najpovoljniji, piše britanski tjednik The Economist.

Najprljavije gorivo od kojeg se zaštitarima okoliša diže kosa na glavi na sami njegov spomen vraća se na velika vrata, barem ako je suditi po najnovijoj marketinškoj kampanji koju je pokrenula američka kompanija Peabody Energy.

Radi se o najvećoj svjetskoj kompaniji za iskapanje ugljena koja bilježi znatne profite u odnosu na konkurente zbog jeftinijih troškova eksploatacije u Sjedinjenim Američkim Državama.Prema pisanju britanskog tjednika The Economista, argumenti ove PR kampanje svode se na činjenice da je ugljen jeftin, a njegova eksploatacija i prijevoz do krajnjih korisnika jednostavan. Osim toga, dokazane rezerve ugljena širom svijeta dostatne su za 109 godina potrošnje sadašnjim tempom. Većina ugljenokopa nalazi se u politički stabilnim državama. No, kampanja zanemaruje, odnosno bolje rečeno prešućuje jedan mali problem u cijeloj priči – izgaranje ugljena djeluje devastirajuće po okoliš.Naime, povećanje emisije ugljičnog dioksida zbog rastućeg korištenja ugljena u energetske i industrijske svrhe prijeti cijelom planetu, kao što se još jednom podsjeća u prošlotjednom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama.

 

42posto

energije SAD trenutno dobiva iz elektrana na ugljen

Osim toga, neka istraživanja govore da elektrane na ugljen pogubnije djeluju na ljudsko zdravlje od nuklearnih elektrana. Ipak, svi ti argumenti u posljednjih 20 godina jedva su uspjeli dotaknuti rudarsku industriju. Unatoč trenutnom američkom trendu okretanja plinu zbog jeftinog dobivanja kontroverznom metodom "frackinga", procjene američkih saveznih agencija govore da će do 2040. ta država zadovoljavati 32 posto svojih potreba za električnom energijom iz ugljena. Za usporedbu, SAD trenutno dobivaju 42 posto energije iz elektrana na ugljen.Međunarodna agencija za energiju čak procjenjuje da će do 2017. godine ugljen biti rame uz rame s naftom po važnosti za svjetske potrebe za energijom. Doduše, Kina kao jedan od najvećih svjetskih potrošača energije sve se više pokušava okrenuti alternativama. Međutim, Indija i afričke države i dalje u ugljenu vide svoju energetsku budućnost.

U tom kontekstu američke kompanije koje se bave eksploatacijom ugljena sve više traže nova tržišta. Računica je jednostavna – dokle god potrošači ne troše previše novca na sanaciju posljedica korištenja ugljena, taj je energent uvjerljivo najpovoljniji.U Njemačkoj – jednoj od vodećih država Europe u zaštiti okoliša – watt energije iz elektrana na ugljen trenutno košta tek polovicu watta iz elektrana na ekološki prihvatljiviji plin. Tamošnja proizvodnja električne energije iz elektrana na lignit trenutno iznosi 162 milijarde kilovat-sati, najviše od ujedinjenja s istočnom Njemačkom prije gotovo 25 godina. Još jedna svjetska gospodarska sila – Japan – sve se više okreće ugljenu, posebno nakon katastrofe u nuklearki Fukushima. Unatoč pojačanoj potražnji, rudarske kompanije ne uspijevaju znatnije zaraditi zbog trenutno vrlo niske cijene između 80 i 85 dolara po toni. Dio australskih rudarskih kompanija čak posluju s gubitkom u segmentu eksploatacije ugljena.

 

85dolara

trenutno je cijena tone ugljena na svjetskom tržištu

Stoga se dio kompanija pokušava prebaciiti na iskapanje profitabilnijeg kamenog ugljena od kojeg se dobiva koks za metaluršku industriju.Stoga rudarska industrija najviše nade polaže u razvoj tehnologije, kako one za jednostavnije i efikasnije iskapanje ugljena, tako i tehnologije koja će korištenje tog energenta učiniti čistijim. Na sadašnjem stupnju razvoja tehnologija koja omogućava da elektrane na ugljen postanu ekološki prihvatljivije još je uvijek vrlo skupa. Trenutno najmodernija i "najzelenija" elektrana na ugljen sagrađena je u američkoj saveznoj državi Mississippi. Država je subvencionirala njezinu gradnju s 5,2 milijarde dolara, a trošak gradnje popeo se na 6800 dolara po kilovat-satu. Za usporedbu, plinske elektrane koštaju oko 1000 dolara po kilovat-satu. Po tim cijenama, ugljen će i dalje ostati vrlo prljav.

Komentirajte prvi

New Report

Close