Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev u utorak je imenovao uglednog diplomata Marina Rajkova privremenim premijerom, a on je najavio da će njegova vlada stručnjaka održati fiskalnu stegu kako bi vratila povjerenje inozemstva nakon žestokih prosvjeda proteklih tjedana zbog kojih je vlada bila primorana odstupiti, objavile su agencije.

"Predsjednik vlade mora biti dobar diplomat, umjeren, razborit, sposoban", rekao je Plevnelijev, argumentirajući Rajkovljevo imenovanje.

Premijer mora dobro poznavati međunarodnu situaciju i "braniti interese Bugarske u Bruxellesu", dodao je predsjednik.

Bugarski je predsjednik izborom politički neovisnih osoba, kako navodi Reuters, želio svojem narodu pokazati da je potpuno raskrstio s političkom elitom koju narod doživljava korumpiranom i nesposobnom da poboljša uvjete života u najsiromašnijoj zemlji članici EU.

Rajkov (52) je čvrsti zagovornik euroatlantske politike svoje zemlje, bio je bugarski doministar vanjskih poslova od 1998. do 2001., a zatim je do 2005. bio na dužnosti veleposlanika u Francuskoj, koju je ponovno obnašao od 2010. dosad. U prijelaznoj će vladi, koja će zemlju voditi do prijevremenih izbora zakazanih za 12. svibnja, obnašati i dužnost ministra vanjskih poslova, a usmjerenost prema stručnjacima potvrđuje i već najavljeno imenovanje zamjenika guvernera bugarske Narodne banke Kalina Hristova za ministra financija.

Odabirom tehnokratske umjesto političke prijelazne vlade Plevnelijev talođer želi umiriti europske i međunarodne ulagače da je Bugarska u sigurnim rukama, da će se držati stroge fiskalne politike i neće podleći zahtjevima da poveća potrošnju.

"Strogo poštujući ovogodišnji proračunski okvir, poduzet ćemo mjere za povećanje prihoda umirovljenika i najsiromašnijih slojeva stanovništva", rekao je Rajkov novinarima odmah po objavi imenovanja.

Pred Rajkovom je teška zadaća u kojoj će mu trebati sav diplomatski talent kako bi pokušao smiriti snažne socijalne napetosti u zemlji. One su prošli mjesec kulminirale žestokim prosvjedima koji su kao posljedicu, između ostalog, imali i smrt javnim samospaljivanjem triju osoba i prisilni odstup vlade premijera Bojka Borisova.

No prosvjedi su prošli tjedan izrazito oslabjeli, a prosvjedni vođe nisu uspjeli u nakani stvaranja posebne grupacije koja bi se kandidirala na svibanjskim izborima.

To znači da će glavnu riječ u novom sazivu parlamenta, kao i dosad, imati etablirane bugarske političke stranke.