Sve više europskih kompanija najavljuje kako planira povećati plaće ili isplatiti jednokratne bonuse zaposlenicima kako bi se lakše uhvatili ukoštac sa zimskim životnim troškovima.

Međutim, takva praksa ne nailazi na odobravanje dioničara koji se pribojavaju da će takvi dodatni troškovi sniziti profit kompanija, ali i potkopati cjelokupno gospodarstvo eurozone.

Kako prenosi Reuters, francusko-talijanski proizvođač automobila Stellantis te div u segmentu luksuzne robe LVMH posljednje su u nizu kompanija koje su ponudile zaposlenicima jednokratnu novčanu isplatu kako bi im olakšali teret rastućih cijena energije i hrane.

Sindikati traže više
Dok su takve isplate velikim multinacionalnim kompanijama relativno lako “probavljive”, dio investitora više brine što je mnoštvo kompanija već pokrenulo pregovore s predstavnicima radnika o povećanju plaća ili su ih već i povećale.

Primjerice, većina britanskih trgovačkih lanaca ove su godine satnicu povećali već dva puta, a francuski Carrefour uz povećanje plaća najavio je i jednokratni bonus svojim radnicima. Već spomenuti Stellantis započet će pregovore o povećanju plaće radnicima u francuskim pogonima u prosincu, umjesto ranije najavljenom početku iduće godine.

Sindikatima u zahtjevima za većim plaćama vjetar u jedra daje statistički podatak da je u rujnu stopa inflacije u eurozoni dosegla rekordnih 10 posto. Tako talijanski sindikati koji predstavljaju radnike Stellantisa u toj zemlji, uz Ferrari, Iveco i CNH Industrial, u pregovorima koji započinju ovoga tjedna tražit će povećanje plaća od najmanje 8 posto.

Pod pritiskom sindikata je i francuska naftna kompanija TotalEnergies. Suočena sa štrajkom koji je poremetio opskrbu gotovo trećine francuskih benzinskih crpki i natjerao vladu da posegne za strateškim zalihama goriva, TotalEnergies najavio je kako je spreman započeti pregovore o višim plaćama.

Za vodeće ljude europskih kompanija to je nova “glavobolja”, uz rastuće cijene energenata i sirovina, troškova financiranja i prijevoza robe. Do sada su ti troškovi prebacivani na krajnje kupce. No, izgleda da je i tom modelu došao kraj.

Naime, švedski trgovac odjećom H&M – drugi po veličini u svijetu – upozorio je kako primjećuje pad potražnje što znači da je kupovna moć prilično opala. Investitori i financijski analitičari ističu kako je europska ekonomska slika u nastavku ove godine prilično sumorna, a iduća godina mogla bi biti još gora.

Pritisak na dionice
Hani Redha, portfelj menadžer PineBridge Investmentsa, očekuje da će Europa potonuti u recesiju u četvrtom tromjesečju. “To može dovesti do potpunog pada profitabilnosti jer tada nećemo govoriti o pritisku rastućih plaća koji je malo smanjio marže”, pojašnjava Redha.

Stephane Ekolo, analitičar dioničkog tržišta u londonskoj tvrtki Tradition, kaže za Reuters kako će nadolazeća sezona objave financijskih izvješća za treće tromjesečje biti obilježena prognozama o padu dobiti te rezultatima slabijima od očekivanja. Sve će to dodatno pritisnuti cijene dionica na europskim burzama, smatra Ekolo.

Vodeći europski burzovni indeks, STOXX 600, za ovu godinu bilježi pad od 20 posto i na putu je najlošijeg godišnjeg rezultata od velike ekonomske krize 2008. godine. Prema podacima Eurostata za kolovoz, troškovi poslovanja kompanija u eurozoni ove su godine skočili 43,3 posto, dvostruko više nego američkima.

Podaci Bernsteina kažu da je oko polovice kompanija od početka godine smanjilo očekivanja o marži. Unatoč tome, podaci Refinitiva pokazuju da će kompanije iz sastava indeksa STOXX 600 u izvješćima za treći kvartal pokazati rast dobiti od 32 posto, ponajprije zbog energetskih kompanija kojima na ruku idu visoke cijene nafte i plina.

Ako se energetske kompanije isključe iz izračuna, rast dobiti mogao bi iznositi 11,8 posto. To je malo više nego u drugom tromjesečju, ali će predstavljati golemi pad na godišnjoj razini s obzirom da je u trećem tromjesečju 2021. zabilježen rast dobiti od 60 posto.