Nekada industrijski biser te kolijevka i središte američke automobilske industrije, Detroit, pritisnut financijskom krizom, prvi je veći grad u američkoj povijesti koji je proglasio stečaj zbog duga koji se penje na vrtoglavih 18,5 milijardi dolara, izvješćuju agencije i najavljuju skupu pravnu bitku između grada i kreditora.

Ako savezni sudac odobri proglašenje bankrota, tisuće kreditora najvećeg grada u državi Michigan morat će ući u pregovore sa stečajnim upraviteljem Kevynom Orrom kako bi se riješilo pitanje golemog duga.

New York, Cleveland i Philadelphia bili su na rubu stečaja, ali Detroit je prvi veliki američki grad koji je prešao taj rub.

U proteklih deset godina grad je izgubio 25 posto stanovništva i sada broji 685.000 ljudi, velike kompanije su postupno napuštale grad, što je zadalo težak udarac poreznim prihodima.

Broj umirovljenika premašuje broj aktivne radne snage u omjeru većem od 2:1, a propadanje i kriminal ubrzale su lošu sudbinu grada.

Zbog smanjivanja prihoda postupno se smanjivao i broj javnih službi. U gradu teško da išta funkcionira, mnoge ulice su neosvjetljene, tek trećina vozila hitne pomoći je ispravna, a policijska i vatrogasna vozila su u stanju raspadanja. Kriminal nije zaobišao ni gradske vlasti pa trenutno, primjerice, zbog korupcije u zatvoru čami i bivši gradonačelnik Kwame Kilpatric.

Prema najnovijim podacima, u gradu u kojem crnci čine 80 posto stanovništva, stopa ubojstava je veća nego ikada u posljednjih 40 godina, a rezanje plaća i otpuštanja u policiji još je više pridonijelo smanjenju sigurnosti na ulicama.

"Nakon desetljeća loše fiskalne politike, pada broja stanovnika, zaposlenosti i prihoda te raspadajuće gradske infrastrukture … Detroit je danas tek ljuštura nekadašnjeg grada u procvatu", kazao je Orr. Detroit je, naime, bio sinonim proizvodne hrabrosti.

Od proizvodnje automobila grad se prebacio i na proizvodnju zrakoplova, ali i tenkova i streljiva tijekom Drugog svjetskog rada, zaradivši nadimak "arsenal demokracije". Sada je međutim vidljivo da niti jedan drugi američki grad nije podnio tako teško breme deindustrijalizacije.

I dok demokratski predsjednik Barack Obama i njegov tim pomno prate razvoj situacije Detroitu, izostala su obećanja o pomoći koju je njegova administracija tako velikodušno pružila proizvođačima automobila General Motorsu i Chrysleru tijekom gospodarskog kolapsa 2008., kada su u te tvrtke doslovce "ubrizgane" milijarde dolara gotovog novca.

General Motors, veliki proizvođač automobila sa sjedištem u Detroitu, priopćio je da je "kompanija ponosna što Detroit može nazvati domom … te da je ovo dan za koji smo se mi i ostali nadali da neće doći".

"Vjerujemo, međutim, da ovaj dan može značiti i novi početak", dodaje se u priopćenju.

Ford Motor Co, sa sjedištem u predgrađu grada, priopćio je da je "optimističan da će vlada biti uspješna u snaženju zajednice".

Mnogi stanovnici Detroita sumnjaju da će nakon proglašenja povijesnog stečaja grad uskrsnuti u puno boljem izdanju, no neki pak misle da bi valjalo pokušati "jer ništa drugo nije preostalo".

Jodie Holmes (55) smatra da je taj potez istovjetan "zatvaranju brane palcem". Drugi su neodlučni da li će im bankrot grada pomoći ili ih "baciti na koljena".

No, Ed McNeil, glavni pregovarač koalicije od 33 sindikata koja predstavljaju većinu radnika uslužnih djelatnosti Detroita, tvrdi da je zahtjev za proglašenjem stečaja ništa drugo nego način da se "uništi sindikate".

"Stalno ponavljam da se ovdje radi samo o borbi za moć i vlast. Nema to veze sa sređivanjem gradskih financija, već s guvernerom i njegovim planom preuzimanja Detroita", odlučan je McNeil. Guverner Rick Snyder smatra da za grad ne postoji niti jedna druga opcija od proglašenja stečaja te je u četvrtak odobio Orrov zahtjev za proglašenjem stečaja na saveznom sudu.

Stanovnici se, međutim, slažu u jednom – Detroit je i dalje ogrezao u korupciji i gradu hitno trebaju političari "čistih ruku".