Beskonfliktan način upravljanja kompanijom očito nije stil koji preferira BMW, ako je suditi po vijesti o smjeni dosadašnjeg predsjednika Uprave na čije je mjesto došao čovjek poznat po "čvrstoj ruci" i beskompromisnom donošenju odluka.

Luksuzna njemačka automobilska marka krajem prošloga tjedna imenovala je Olivera Zipsea (55) novim izvršnim direktorom ističući njegove kvalitete u donošenju odluka, prenose agencije.

Novi zamah
"Oliver Zipse će BMW-u pružiti novi zamah u oblikovanju mobilnosti u budućnosti", izjavio je Norbert Reithofer, predsjednik Nadzornog odbora BMW-a, prenosi Reuters. Za Zipsea koji dužnost preuzima 16. kolovoza  slobodno se može reći da je "dijete BMW-a". U kompaniji se zaposlio još kao pripravnik 1991. godine, a uspinjući se na hijerarhijskoj ljestvici došao je do pozicije direktora BMW-ove tvornice u Oxfordu.

S te pozicije ulazi u upravni odbor kao član zadužen za proizvodnju. Proizvodnu mrežu BMW-a učinio je nevjerojatno efikasnom, s obzirom da kompanija ima najvišu maržu u automobilskoj industriji od preko sedam posto, unatoč relativno malom broju prodanih automobila, njih 605.000. To dostignuće učinilo ga je favoritom za preuzimanje čelne pozicije.

Sadašnjem izvršnom direktoru Haraldu Krügeru glavni je "krimen" u očima nadzornika što je Mercedesu još 2016. prepustio krunu vodećeg proizvođača luksuznih automobila po prodaji te što kompanija kasni u segmentu električnih automobila. BMW je naime u početku imao prednost pred ostalim proizvođačima u luksuznom elektro segmentu, ali nakon što je (pre)skupi gradski model i3 podbacio u prodaji, "električne ambicije" BMW-a naglo su splasnule što je iskoristio Tesla. 

Previše autokrat
Haralda Krügera krasi i stil vođenja kompanije temeljen na konsenzusu, što je isprva glavnom nadzorniku Norbertu Reithoferu odgovaralo. Međutim, Reuters doznaje kako je Reithofer tražio od Krügera da kompanija agresivnije na tržište izbacuje električne modele, zbog čega je prije tri godine revidirana BMW-ova strategija. No, Krügerova nevoljkost snažnijeg ulaska u elektrosegment koji ima nižu maržu rezultirala je odlaskom niza talentiranih stručnjaka za električne automobile.

Među njima je Christian Senger, sadašnji član Uprave Volkswagena (VW) zadužen za softver te Markus Düsmann, najizgledniji novi šef Audija. Njih dvojicu "vrbovao" je šef VW-a Herbert Diess, nekadašnji direktor istraživanja u BMW-u kojem je 2015. izmakla pozicija predsjednika Uprave jer je njegov stil vođenja tada ocijenjen kao previše autokratski, tumače izvori unutar kompanije.

Diess je u VW-u uveo 80 milijardi eura vrijednu strategiju masovne proizvodnje električnih automobila i povezao kompaniju s Fordom. Analitičari smatraju kako je uspjeh u optimiziranju proizvodnih procesa svakako plus, ali da Oliver Zipse na čelu BMW-a mora izgraditi i druge kvalitete s obzirom da današnju automobilsku industriju ne čini više samo "lim", već sve više softver. "Izvršni direktor mora imati ideju kako će mobilnost evoluirati u budućnosti. Treba biti sposoban izgraditi timove i privući ključne talente", ističe Carsten Breitfeld, nekadašnji BMW-ov inženjer.