Crna Gora je krenula u novu rasprodaju vrijednog zemljišta uz more. Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte pozvao je zainteresirane da do 18. srpnja dostave ponude na međunarodni natječaj za valorizaciju lokacije Buljarica, kroz kupovinu i zakup zemljišta i dijela akvatorija. Na prodaju su ponuđeno oko 4,9 milijuna četvornih metara, po najnižoj cijeni od 108,76 milijuna eura.

Žestoke reakcije

Usto, u dugoročan zakup, na razdoblje od najviše 90 godina, nudi se zemljište u zoni morskog dobra ukupne površine 533,95 tisuće četvornih metara i akvatorij površine oko 585,77 četvornih metara. Iznos zakupnine za ponuđeno zemljište ne smije biti niži od 2,06 eura po četvornom metru godišnje, a za akvatorij najmanje 1,77 eura po četvornom metru godišnje. Uz sve uvjete za ponuđače, koji osiguravaju da do vrijednog zemljišta može doći samo velika i iskusna kompanija koja je bavi hotelijerstvom, odluka o prodaji Buljarice izazvala je žestoke reakcije u Crnoj Gori, koja se priprema za nove izbore.

“Premijer Đukanović je požurio da 4,9 milijuna četvornih metara na samoj obali proda za 22 eura po kvadratu i da ponudi najvrjednije preostalo državno vlasništvo Crne Gore offshore partnerima”, kaže Dejan Mijović, član Koordinacijskog odbora Građanskog pokreta URA. Mijović navodi da Đukanović državnu zemlju daje za 22 eura, a za svoju bi tražio sigurno deset puta više.

“Navodno Buljaricu nudi za mješovitu namjenu, a prije svega za izgradnju stanova. Pritom, sve ukazuje da će se njegov brat baviti izradom planova gradnje. Premijer je raspisao natječaj za prodaju budvanske zemlje bez suglasnosti Općine Budva i privatnih vlasnika zemlje, ugrožavajući time njihova ustavna i ljudska prava”, tvrdi Mijović za Vijesti. On dodaje da je premijer ponudio Buljaricu za gradnju stanova ne pitajući javnost Crne Gore želi li da ta lokacija bude betonirana i tako se nepovratno uništi “najljepši dragulj crnogorske obale”. “Prekršio je opće narodno opredjeljenje i ustavno načelo da se Crna Gora mora razvijati kao ekološka država,” poručuje Mijović.

Međutim, ima i drukčijih mišljenja. Kako je Pobjedi rekao Ivo Armenko, koji predvodi nevladinu udrugu Udruženje vlasnika privatnog zemljišta i nekretnina u Buljarici, koja okuplja 400 lokalnih vlasnika, oni nisu obuhvaćeni navedenim projektom.

Bez privatnog zemljišta

“Zbog toga nismo pogođeni. Naprotiv, smatramo da će porasti vrijednost privatnog zemljišta koje je uz investiciju. Usto mi računamo i na mogućnosti vavno-privatnog partnerstva, ali o tome kada za to dođe vrijeme” kaže Armenko. On podsjeća da su prvom verzijom projekta bili uključeni privatni vlasnici. “Međutim u ovoj drugoj verziji koju vlada sada zagovara i za što je raspisala natječaj i pripremila dokumentaciju privatni vlasnici nisu obuhvaćeni”, rekao je Armenko, dodajući da je riječ o imovine države, općine i crkve.

“Država je tu najveći vlasnik. U prvoj varijanti uključivali su privatno vlasništvo i mi smo o tome razgovarali, ali je to pitanje ostalo otvoreno. Međutim, u drugoj varijanti oni su se samo usredotočili na državnu, općinsku i crkvenu imovinu”, objasnio je Armenko. Prema njegovim riječima, prijedlog Udruženja vlasnika privatnog zemljišta i nekretaina u Buljarici u prvoj verziji bio je da postanu dioničari novog projekta, a drugi da budu isplaćeni.