Cjepivo temeljeno na mRNA tehnologiji donijelo je toj američkoj farmaceutskoj kompaniji Pfizer u zadnjih godinu dana značajnu zaradu, ali i golemu političku moć, pokazuje analiza Financial Timesa koji je razgovarao s nizom sugovornika uključenih u razvoj i distribuciju cjepiva.

To se najbolje ogleda u tome koliko je Pfizerov izvršni direktor Albert Bourla tražen među vodećim svjetskim političarima.

Tako je Bourla nazočio lipanjskom sastanku čelnika skupine sedam najrazvijenih država u britanskom Cornwallu, a Pfizerov korporativni mlažnjak imao je mjesto na stajanci tik do zrakoplova britanskog premijera Borisa Johnsona.

Bidenov ‘dobar prijatelj’
Nekoliko tjedana kasnije na otvaranju Olimpijskih igara u Tokiju ugostio ga je tadašnji japanski premijer Yoshihide Suga. U rujnu je američki predsjednik Joe Biden opisao Bourlu kao “dobrog prijatelja”.

To i ne čudi s obzirom na procjene Svjetske zdravstvene organizacije da su cjepiva protiv COVID-a 19 – a Pfizerovo je dominantno na tržištu – samo u Europi spasila do pola milijuna života. Štoviše, neki su političari u Pfizerovom proizvodu vidjeli i slamku spasa svojih karijera.

Tako je izraelski premijer Benjamin Netanyahu, suočen s mogućnošću gubitka izbora, zvao Bourlu 30 puta, navode upućeni izvori, ne bi li Izrael među prvima dobio cjepivo. No, dok su se zapadni čelnici ugodno družili s prvim čovjekom Pfizera, afričkim političarima to baš i nije polazilo za rukom.

Striwe Masiyiwa, zimbaveanski milijarder koji je koordinirao vakcinacijsku skupinu Afričke unije, nkrajem prošle godine zatražio je od Pfizera početnih dva milijuna doza kako bi se cijepilo 5 milijuna zdravstvenih radnika u Africi. No, nacrt ugovora o kupnji nije dolazio iz SAD-a.

“Stalno su govorili: bit će sljedećeg tjedna. A onda je već došao travanj”, kaže Masiyiwa. Mjesec dana kasnije Europska unija dogovorila je s Pfizerom veliku kupnju 1,8 milijardi doza.

Vidjevši to, Striwe Masiyiwa uputio je Bourli oštar protest zatraživši pojašnjenje što je uzrok kašnjenju isporuke za Afriku. Odgovor nije dobio, a u afričke zemlje stigao je tek dio doza iz paketa inozemne pomoći američke vlade.

Iako je tijekom pandemije snažno porasla moć država, kada je riječ o medicinskom rješenju pandemije, vlade širom svijeta gotovo su potpuno ovisne o privatnim kompanijama. Cjepivo je tako preobrazilo Pfizerovu političku moć.

Prije pojave pandemije najpoznatiji Pfizerov proizvod bila je Viagra, lijek protiv erektilne disfunkcije. No, Bourlin prethodnik je 2018. morao odustati od poskupljenja nakon što je bivši predsjednik Donald Trump putem Twittera sasuo “drvlje i kamenje” na taj prijedlog.

Sada američki farmaceut drži u rukama proizvod koji je zabilježio rekordnu prodaju u samo jednoj godini. Kompanija prognozira da će cjepivo protiv COVID-a 19 ove godine donijeti 36 milijardi dolara prihoda, dvostruko više od prvog konkurenta, Moderne. Iduće godine prihodi bi trebali iznositi 29 milijardi dolara.

Pfizerova sposobnost rapidnog povećanja proizvodnje učinili su ga uvjerljivo najdominantnijim proizvođačem. U EU drži 80 posto tržišta cjepiva protiv koronavirusa, a u SAD-u 74 posto. Otkako je dobio regulatorno odobrenje krajem prošle godine, Pfizer je dobio mogućnost određivanja cijene cjepiva i biranja koje će države biti bolje pozicionirane na “listi čekanja” na isporuku.

Ovisno o Pfizerovoj odluci, države, pa i cijeli kontinenti čekaju kada će započeti s ekonomskim oporavkom. Iako je isporuka siromašnijim država ubrzana od rujna, globalni jaz i dalje je (pre)velik.

Primjerice, 66 posto stanovništva u državama iz skupine G7 primilo je dvije doze. U Africi samo 6 posto. K tome, broj ljudi koji su u bogatim državama dobili treću dozu gotovo je dvostruko veći od broja u zemljama u razvoju koji su dobili prvu ili drugu dozu.

Što Pfizer radi s tom novostečenom moći, odnosno što planira učiniti, za sada nije sa sigurnošću poznato s obzirom da kompanija zacrnjuje dobar dio odredbi iz ugovora o prodaji koji su dostupni javnosti.

Nitko iz kompanije nije želio javno pojasniti stavove, a glasnogovornik je samo poručio kako su u Pfizeru ponosni na učinjeno. “S više od dvije milijarde doza isporučenih do sada, naše cjepivo spasilo je milijune života širom svijeta”, stoji u odgovoru.

FT je kontaktirao više od 60 ljudi uključenih u proces razvoja cjepiva, uključujući bivše i sadašnje zaposlenike Pfizera te dužnosnike vlada širom svijeta. Svi oni ne dovode u pitanje Pfizerov doprinos borbi protiv pandemije, ali dobar dio njih smatra kako je ravnoteža moći previše otišla na stranu kompanije.

Lawrence Gostin, profesor na sveučilištu Georgetown, kaže kako nije protivnik velikih farmaceutskih kompanija. “Mislim da su stvorili čudo, znanstveni trijumf. Ali reći da svoju moć koriste na pravedan i transparentan način, sa suosjećanjem, potpuno je netočno”, kaže Gostin.

Član bivše američke administracije ističe kako Pfizerovo cjepivo ustvari uopće i nije njegovo, već BioNTechovo. Činjenica da cijeli svijet to cjepivo naziva Pfizerovim ustvari je “najveći marketinški prevrat u povijesti američkih farmaceutskih kompanija”, kaže taj izvor.

Naime, njemački BioNTech početkom 2020. još nije imao nijedan odobreni proizvod, time ni izvora prihoda, pa je bio u potrazi za partnerom koji će financirati daljnji razvoj cjepiva temeljenog na obećavajućoj mRNA tehnologiji.

Zanimala ga kontrola
Njemački startup obratio se Pfizeru s kojim je ranije surađivao. Isprva su se Pfizerovi direktori protivili ideji suradnje s BioNTechom. No, kako su se u ožujku njujorške bolnice počele puniti oboljelima od COVID-a, dvije kompanije objavljuju suradnju.

Za razliku od AstraZenece i Johnson & Johnsona, Pfizer od samog početka nije namjeravao prodavati cjepivo na neprofitnoj osnovi. BioNTech je prema dogovoru dobio polovicu prihoda, ali je Pfizer dobio pravo komercijalizacije cjepiva u svakoj zemlji, osim Njemačke i Turske (država prebivališta i rođenja osnivača BioNTecha Ugura Sahina) te Kine, gdje je BioNTech već imao ugovor s Fosun Pharmom.

Dok je njemački partner primio 375 milijuna eura od vlade u Berlinu za razvoj cjepiva, Pfizer je odbio financijsku pomoć američke vlade kako bi zadržao kontrolu nad cjepivom, uključujući i ključno pitanje određivanja cijene.

Kada je kompanija u ljeto 2020. ušla u pregovore o isporuci s američkom vladom, postavili su vrtoglavu cijenu: 100 dolara po dozi, tvrde upućeni izvori. S vladine strane pregovore je vodio Moncef Slaoui, veteran GlaxoSmithKlinea.

Iako vrlo dobro upoznat s troškovima razvoja cjepiva, Slaoui je bio šokiran iznosom koji je tražio Pfizer. Novinarima je Slaoui ispričao kako je kazao Albertu Bourli da će s takvom cijenom Pfizer u javnosti biti etiketiran kao profiter koji pokušava zaraditi na pandemiji koja se događa jednom u stoljeću.

Pfizer nije odgovorio na pitanja kako je formirao cijenu u SAD-u. No jedan nekadašnji visokorangirani zaposlenik tumači kako je kompanija koristila argument da liječenje oboljelih te zatvaranje gospodarstva zbog epidemioloških mjera vladu stoji daleko više. Ipak, Albert Bourla ubrzo je shvatio kako prvotni prijedlog cijene može naštetiti ugledu Pfizera, kaže Slaoui.

Nakon što je Moderna – koja je uzela velike iznose državnog sufinanciranja razvoja – pristala na daleko nižu cijenu, Pfizer je postavio novu cijenu od 19,5 dolara po dozi. Ipak, to je četiri puta više od cijene Johnson & Johnsonova cjepiva te pet puta više od AstraZenecina proizvoda.

No, Pfizerov uspjeh nije izgrađen na cijeni, već na proizvodnim kapacitetima što je omogućilo brzo povećanje tržišnog udjela. Zajedno s BioNTechom, američka je kompanija na raspolaganju imala devet proizvodnih pogona te 20 ugovornih partnera.

Štoviše, kada se suočio s nedostatkom kontejnera za prijevoz cjepiva na vrlo niskim temperaturama, Pfizer je samostalno dizajnirao kontejnere. Osim toga, izgradio je vlastitu tvornicu suhog leda koji se stavlja u kontejnere.