Ciprane očekuju 'mršave' gospodarske godine zbog programa spasonosnih zajmova a budućnost mediteranskog otoka u zoni primjene jedinstvene valute i dalje je obavijena neizvjesnošću, smatraju analitičari.

Nevolje će početi već idućih tjedana nestašicama hrane i lijekova jer će se kompanije suočiti s nestašicama novca u ciparskim bankama, upozorili su u ponedjeljak ekonomski stručnjaci.

Fiona Mullen, partnerica u tvrtki za savjetovanje o rizicima u energetskoj politici Strata Insight, procjenjuje da će pojačana kontrola kapitala, uključujući drastične limite prilikom podizanja novca na bankomatima, vjerojatno potrajati nekoliko tjedana.

"To kompanijama otežava isplatu plaća i kupovinu roba i sličnog", kazala je Mullen, zaključujući da se očito nije temeljito razmotrilo posljedice takvog poteza.

"Velike kompanije kao što su uvoznici hrane i trgovine hrane i uvoznici lijekova mogli bi imati velikih problema, poglavito kod nabave hrane, pa su Ciprani već počeli stvarati zalihe hrane posljednjih dana", dodala je.

U duljem roku nazire se još sumornija situacija, s obzirom da će gospodarstvo vjerojatno zabilježiti najveći udarac od 1974. kad je Turska zauzela sjeverni Cipar, upozorila je Mullen.

"Otprilike bi pad u prvoj godini mogao doseći 15 posto a iduće godine dodatnih minus pet posto", kazala je, odgovarajući na pitanje kakve će to posljedice imati na rast gospodarstva.

Dvije godine duboke recesije bit će popraćene nezaustavljivim rastom nezaposlenosti, uz malo nade za dugoročni oporavak budući da će Rusi i ostali strani ulagači zaobilaziti njezin devastirani financijski sektor.

"Nezaposlenost je već na 15 posto. S gašenjem banke Laiki doseći će 17,5 posto. Kroz tri mjeseca bit će 20 posto, a u roku od godinu dana narast će na 26 posto", kazala je analitičarka.

Sporazum o pomoći možda je zasada spriječio izlazak zemlje iz eurozone ali mnogi Ciprani pitaju se sada ne bi li to zapravo bilo bolje rješenje, dodaje.

"Drže da ih je u toj priči prevarilo jako puno zemalja i mislim da će posljedice biti dugotrajne", zaključuje Mullen.

Po uvjetima sporazuma, druga najveća ciparska banka Laiki (Popular Bank) smjesta će biti ugašena i ulagači će vjerojatno izgubiti sve neosigurane depozite veće od 100 tisuća eura. Najveći zajmodavac u zemlji Ciparska banka opstat će, no vlada je poručila da će vjerojatno izgubiti oko 30 posto svih depozita iznad 100 tisuća eura.

Bivši guverner ciparske središnje banke Afxentis Afxentiu kazao je da bi se učinci sporazuma mogli osjećati i čitavo desetljeće.

"Cipar je doživio snažan udar i životni standard naglo će se pogoršati i dok će gospodarstvu trebati možda dvije do tri godine da se oporavi, za oporavak standarda bit će potrebno najmanje 10 godina", kazao je za državni radio.

Obnova ciparskog gospodarstva bit će mukotrpna, budući da je najteže pogođen golemi sektor financijskih usluga, a mnogi ruski ulagači pretrpjet će značajne gubitke zbog oporezivanjeabankovnih depozita.

"Teško je biti optimističan u vezi ciparskog gospodarstva", kazao je Neil MacKinnon, ekonomist u tvrtki VTB Capital u Londonu.

"Smanjenje financijskog sustava je izričit cilj EU-a i MMF-a", kazao je, dodajući kako to znači gubitak radnih mjesta i ograničenja u bankovnom sustavu, uz "negativne posljedice po gospodarstvo koje će biti prilično ozbiljne".

MacKinnon je također izrazio sumnje u pogledu pozicije Cipra u eurozoni unatoč postignutom sporazumu.

"Možda će se socijalne i političke reakcije na Cipru očitovati u jačanju neprijateljstva spram EU-a, tako da ne treba isključiti izlazak u budućnosti".

Šire posljedice u gospodarstvu EU-a i dalje u inozemstvu također su sumorne, dodao je MacKinnon.

Iznos paketa pomoći je "mačji kašalj", no nespremnost EU-a, MMF-a i Europske središnje banke (ECB) ne sluti na dobro kada su u pitanju moguće krize u budućnosti.

"Gospodarska perspektiva općenito se čini slabom, ne samo za Cipar", kazao je.