Ciparska kriza ušla je u novu i opasnu fazu pošto je ciparski parlament odbacio paket pomoći EU-a i MMF-a koji bi zemlju trebao spasiti od stečaja, a po pisanju europskih medija postoje četiri scenarija za njezin rasplet. Paket pomoći iznosi 10 milijarda eura, ali uključuje i kontroverzno oporezivanje štednih depozita do deset posto čime bi se trebalo prikupiti 5,8 milijarda eura.

Ako Nikozija ne pronađe alternativno rješenje ili ako EU i MMF ne ublaže svoje uvjete, ciparski bankovni sustav mogao bi ostati bez jeftinih kriznih zajmova Europske središnje banke (ECB) koji ga već mjesecima održavaju na životu. Bez tog novca, Cipru prijeti kolaps bankovnog sustava i izlazak iz eurozone. Cipar je pomoć zatražio i od Rusije, no ona nije sklona novoj pomoći koja bi samo povećala ciparski dug preko neodrživih razina pa će Nikozija vjerojatno morati prodavati imovinu.

Rusija bi mogla biti zainteresirana za iskorištavanje ciparskog plina ili kupiti i dokapitalizirati jednu od ciparskih banaka. Najčešće se spominje mogućnost da Gazprombank, financijski ogranak ruskog plinskog diva Gazproma, kupi Laiki, drugu najveću ciparsku banku koja je u najvećim financijskim problemima, piše Financial Times. Ciparski čelnici rade na "planu B" za spas zemlje od stečaja. Jedna od opcija je veće oporezivanje velikih štediša dok bi ulozi manji od 100.000 eura bili pošteđeni poreza. Time bi velik udarac pretrpjeli Rusi, vlasnici između trećine i polovice svih štednih uloga na Cipru, koji su u ciparske banke uložili 31 milijarda eura što privatnog što korporativnog novca.

Oporezivanje velikih štediša moglo bi, međutim, izazvati bijeg kapitala i ugroziti status zemlje kao međunarodnog financijskog središta koji su ciparski čelnici do sada jednoglasno štitili. Ponovno se spominje i mogućnost nacionalizacije mirovinskih fondova, čime bi se moglo prikupiti između tri i pet milijarda eura, što je prvotno predložila Europska komisija, ali je odbila Njemačka. Trebalo bi također smanjiti ciparski bankovni sektor, najvjerojatnije spajanjem dviju najvećih banaka, banke Laiki i Ciparske banke, u jednu kako bi se smanjio iznos potreban za njihovu dokapitalizaciju, dok bi se njihova loša imovina izdvojila u "lošu banku".

Svoju imovinu ponudila je i Ciparska pravoslavna crkva. Crkva je najveći zemljoposjednik na otoku i ima udjele u raznim tvrtkama, a imovina joj se procjenjuje na desetke milijuna eura. Moguće su i druge privatizacije i uvođenje novih poreza. Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades možda se nada da bi popustiti mogla i Europska unija ako ne želi da Cipar napusti eurozonu, no Cipar u ovom trenutku ima malo prijatelja u Uniji.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble kazao je za ZDF u utorak navečer da "sa žaljenjem prima na znanje" odluku ciparskog parlamenta koji je odbacio nacrt zakona o oporezivanju štednih uloga, istaknuvši da će uvjeti programa spašavanja ostati isti. Upitan hoće li eurozona dopustiti Cipru da bankrotira, odgovorio je. "Pa, mi u eurozoni puno smo stabilniji – poduzeli smo mjere kako bi se zaštitili od rizika širenja zaraze… ali to ne želim."

"Situacija je ozbiljna, ali ne može dovesti do odluke koja apsolutno nema smisla, a to je da se spašava poslovni model koji nije uspio. Cipar ima bankovni sektor koji je apsolutno prevelik i zbog toga je nelikvidan. I nitko izvan Cipra nije za to kriv", istaknuo je. Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je u srijedu da je pronalazak rješenja za Cipar "zadaća" cijele eurozone, piše France presse.

"Cipar je naš partner u eurozoni i zato je naša zadaća da zajedno pronađemo rješenje", kazala je, istaknuvši kako je politički važno da Cipar u budućnosti ima "održiv bankarski sektor". "Bankarski sektor mora dati svoj doprinos kako bi dug bio održiv", istaknula je Merkel. Vjerojatno jedini način na koji bi EU Cipru mogao povećati pomoć bila bi, po FT-u, izravna dokapitalizacija ciparskih banaka iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda EU-a vrijednog 500 milijarda eura. No, uvjeti za takvu intervenciju još ne postoje. Njemačka ističe da bi to bilo nezakonito po (sadašnjim) njemačkim zakonima, a zahtijevalo bi i vanjski nadzor te cjelovito restrukturiranje ciparskog financijskog sustava.

Ne pronađe li Nikozija alternativu za oporezivanje štednih uloga, Europska središnja banka (ECB) mogla bi obustaviti krizne zajmove (ELB – Emergency Liquidity Assistance) dvjema najvećim ciparskim banakama, koji su jedino što ih sada održava na životu, kako je upozorio i Schaeuble. Odluka o tomu mogla bi biti donesena na idućem sastanku Upravnog odbora ECB-a 28. ožujka. "To neće trajati do lipnja. Pitanje je hoće li se (banke) uopće otvoriti. Bez novca ECB-a one nisu likvidne", rekao je Schaeuble.

"Sigurno ćemo pomoći Cipranima, ali samo pod uvjetima koji imaju smisla. Sigurno je da ni Europski stabilizacijski mehanizam ni Europska središnja banka ne mogu dopustiti rupu bez dna", poručila je austrijska ministrica financija Maria Fekter, kako prenosi Reuters.