Cipar je dogovorom o pomoći od 10 milijardi eura izbjegao stečaj i sačuvao svoje mjesto u eurozoni, ali uz visoku cijenu restrukturiranja svog bankarskog sektora i jako neizvjesne ekonomske budućnosti zemlje, javljaju agencije.

"Cipar napokon izlazi iz razdoblja neizvjesnosti i nesigurnosti za gospodarstvo. Izbjegnut je stečaj, što bi značilo izlazak iz eurozone, s katastrofalnim posljedicama", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ciparske vlade Christos Stylianides.

"Važno je da smo postigli dogovor koji nam omogućuje da ponovno pokrenemo gospodarstvo i postavimo temelje za novi početak", dodao je, priznajući da plan sadrži i "bolne aspekte".

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak da je "jako zadovoljna" planom, koji će omogućiti Cipru da "izbjegne stečaj".

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble ocijenio je da je dogovor "pravedan za sve" i "najbolji mogući put iako nije lagan." Omogućit će "stabiliziranje situacije na Cipru i pomoći Cipru da se vrati na put održive konsolidacije."

No, Nikozija će platiti visoku cijenu. U tjednima koji dolaze očekuju se nestašice hrane i lijekova zbog manjka gotovine u ciparskim bankama. Slijede dvije godine duboke recesije i rasta nezaposlenosti, s malim nadama u dugoročni oporavak jer će ruski i drugi investitori izbjegavati razoreni ciparski financijski sektor.

Fiona Mullen, ekonomist specijaliziran za Cipar, kazala je da se mnogi Ciprani osjećaju izdanima i pitaju ne bi li Cipru ipak bilo bolje da napusti euro, uveden 2008.

"Osjećaju se izdanima od jako mnogo zemalja u ovome i mislim da će biti dugoročnijih implikacija," kazala je.

Mullen, partner u konzultantskoj kući Strata Insight, kazala je da će kontrola kapitala uključujući drastična ograničenja za podizanje novca s bankomata potrajati još vjerojatno nekoliko tjedana. "To znači da će tvrtkama biti teško isplaćivati plaće i kupovati robu i slično", kazala je, dodajući da se na posljedice toga, primjerice nestašicu hrane i lijekova, "nije dovoljno mislilo". "Ciprani su zadnjih par dana već počeli stvarati zalihe hrane."

Dugoročne prognoze još su mračnije. Ciparsko gospodarstvo vjerojatno će podnijeti najteži udarac od turske invazije sjevernog Cipra 1974., upozorila je. "Recimo minus 15 posto u prvoj godini i minus 5 posto u idućoj", kazala je, upitana o mogućem utjecaju na gospodarski rast. "Nezaposlenost je već 15 posto. S Laikijem će odmah porasti na 17,5 posto. Za tri mjeseca će biti 20 posto, a 26 posto za godinu dana."

Bivši guverner Ciparske središnje banke Afxentis Afxentiou ocijenio je da bi se posljedice mogle osjećati do deset godina. "Cipar je pretrpio velik udarac i naš će se životni standard sunovratiti. Premda bi se gospodarstvo moglo oporaviti za dvije do tri godine, našem će životnom standardu trebati barem deset godina za oporavak", rekao je za državni radio.

Zastupnik Zelenih George Perdikes doveo je u pitanje zadržavanje eura. "Jednom kada popusti pritisak, ozbiljno bismo trebali razmotriti je li ostanak u eurozoni u našem interesu ili bi trebalo promijeniti valutu", rekao je za državnu televiziju.

Napuštanje eura ne isključuje ni Neil MacKinnon, ekonomist VTB Capitala u Londonu. "Moglo bi se dogoditi da će socijalna i politička reakcija na Cipru biti takva da će doći do jačanja neprijateljstva prema EU-u i da se ne bi mogao isključiti izlazak iz eurozone u budućnosti", rekao je.

Cipar je u pregovorima s međunarodnim zajmodavcima (EU, ECB, MMF), završenim u noći na ponedjeljak u Bruxellesu, osigurao paket sanacijskih zajmova od 10 milijardi eura kojim je izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj.

Zauzvrat mora drastično smanjiti svoj pretjerano velik bankarski sektor, smanjiti proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine.

Druga po veličini ciparska banka Laiki bit će restrukturirana, a vlasnici bankovnih pologa većih od 100.000 eura morat će prihvatiti gubitke, dok će manji polozi biti zaštićeni. Time bi se trebalo prikupiti 4,2 milijarda eura.

Banka Laiki bit će pretvorena u tzv. "lošu banku" u kojoj će ostati njezini neosigurani depoziti i toksična imovina, a zajamčeni depoziti bit će preneseni u najvećeg kreditora u zemlji Banku Cipra (Bank of Cyprus).

Veliki depoziti kod Banke Cipra iznad osigurane razine bit će zamrznuti dok se ne razjasni hoće li i u kojoj mjeri oni također biti prisiljeni na gubitak.

Velik dio gubitaka snosit će bogati Rusi koji na Cipru drže nekoliko milijardi eura.

Ciparski parlament odbacio je prošli tjedan prvi plan spašavanja EU-a i MMF-a koji je predviđao oporezivanje svih štednih pologa većih od 20.000 eura, čime se trebalo prikupiti 5,8 milijarda eura za spašavanje zemlje.

Cipru treba pomoć od ukupno 17,5 milijarda eura, što odgovara njegovu BDP-u, no međunarodni vjerovnici ne žele mu dati više od 10 milijardi jer to ne bi mogao vratiti. Da bi dobio tu pomoć, sam mora pokriti tu razliku. Glavnina tog novca osigurat će se sada iz prisilnih gubitaka vlasnika velikih depozita, a ostatak od povećanja poreza i privatizacije.

Cipar je pomoć zatražio i od Rusije, koja je u ponedjeljak, nakon postignutog dogovora o planu spašavanja, pristala razmotriti ublažavanje uvjeta zajma od 2,5 milijarda eura koji je dala Nikoziji 2011.

Cipar je zatražio od Rusije petogodišnje produljenje tog zajma koji istječe 2016. kao i smanjenje kamatne stope koja sada iznosi 4,5 posto. Zauzvrat je predložio ulaganja u svoj bankovni i energetski sektor.

Plan spašavanja Cipra do sredine travnja moraju odobriti parlamenti nekoliko država članica EU-a, ponajprije njemački. Prve isplate pomoći očekuju se početkom svibnja.