U godini u kojoj dominira COVID-19, možda je razumljivo da smo zanemarili najdublju egzistencijalnu krizu s kojom smo suočeni: ubrzane klimatske promjene.

Ali moramo brzo nadoknaditi izgubljeno vrijeme prije nego bude prekasno. Srećom, izgleda za učinkovite međunarodne klimatske aktivnosti u 2021. već ima puno više nego prije nekoliko mjeseci.

Prije svega, čim novoizabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost u siječnju, Sjedinjene Američke Države ponovno će se pridružiti Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz 2015. – povijesnom protokolu čiji je cilj ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C i po mogućnosti na 1,5°C, u odnosu na predindustrijske razine.

To će poslati nepogrešivi signal da je najveće svjetsko gospodarstvo ponovno ozbiljno po pitanju ubrzavanja svoje tranzicije na nultu neto stopu emisija ugljikovog dioksida i nadogradit će se na nedavno obećanje Kine da će postići ugljičnu neutralnost do 2060.

Te dvije velesile definirat će dvadeset i prvo stoljeće pa perspektiva njihove poboljšane suradnje na području klimatskih promjena daje stvarni razlog za optimizam.

Isto tako, Europska unija napreduje sa svojim ambicioznim Europskim zelenim planom i teži klimatskoj neutralnosti do 2050. Plan od deset točaka premijera Ujedinjenog Kraljevstva Borisa Johnsona za Zelenu industrijsku revoluciju također ukazuje na put kojim treba ići.

Energetska učinkovitost i diverzifikacija, održiva infrastruktura i stanovanje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, zelene tehnologije, hvatanje i skladištenje ugljika te rješenja temeljena na prirodi pružaju jasan put prema budućnosti s nultom neto stopom emisija.

To je „Marshallov plan za planet” koji nam je hitno potreban i sada moramo udvostručiti postizanje istinskog zelenog oporavka.

Ključna uloga Kine

Ohrabrujuće je vidjeti mobilizaciju međunarodne zajednice. Sljedeće godine Kina će igrati ključnu ulogu u pomaganju u zaštiti i obnovi prirode kao domaćin Konferencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (COP15). Sastanak dolazi u najvažnijem trenutku: milijun vrsta prijeti izumiranje, a uništenje oceana, šuma, tresetišta i šuma mangrova nažalost je postala rutina, dok su svi oni nužni za apsorpciju ugljika.

Procijenjeni na 125 bilijuna dolara godišnje, naš prirodni kapital i biološka raznolikost stvarni su izvori našeg bogatstva. Ili, kao što tvrdi ekonomist Herman Daly: „gospodarstvo je podružnica u potpunom vlasništvu okoliša, a ne obrnuto.”

Zato se i Business for Nature – raznolika skupina koja se sastoji od više od 600 tvrtki i 50 partnerskih organizacija – zalaže za ambicioznije djelovanje vlada i korporacija kako bi se prirodi omogućio sustav zaštite koji joj je potreban za procvat.

Summiti Ujedinjenih naroda o Prehrambenim sustavima i Prehrani za razvoj koji će se održati sljedeće godine također će biti važne prilike za jačanje kolektivnih ambicija. Potrebno je hitno preusmjeriti subvencije u poljoprivredi s ciljem postizanja boljih rezultata za ljude, klimu i prirodu.

Povrh toga, moramo preusmjeriti javnu nabavu hrane prema prehrani na biljnoj bazi i dalje od prerađene hrane, primijeniti produktivnije i regenerativne poljoprivredne prakse, podupirati ruralne životne uvjete i obvezati se na ambiciozne ciljeve za smanjenje gubitka i rasipanja hrane.

S obzirom na to da je 25% globalnih emisija CO2 povezano s korištenjem zemljišta, ne bismo trebali podcjenjivati doprinos koji transformirani prehrambeni sustavi mogu dati u borbi protiv klimatskih promjena.

Klimatske promjene

No možda će najvažniji međunarodni sastanak u 2021. biti Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP26) u Glasgowu koja će se održati u studenom. Vlade moraju pojačati mjere za smanjenje emisija ugljika u utrci prema vrhu koja pomaže svijetu u postizanju nulte neto stope emisija najkasnije do 2050.

Najvažnija je činjenica da COP26 mora također podržati opredjeljenje bogatih zemalja da siromašnim gospodarstvima osiguraju financije na području klimatskih promjena koje su im potrebne za upravljanje ekstremnim vremenskim nepogodama – olujama, sušama i požarima – koji su sve učestaliji i koče njihov razvoj i rast.

Unatoč tome, odlučne klimatske aktivnosti ne mogu samo biti odgovornost vlada. Poslovanje mora također igrati svoju ulogu postavljanjem znanstveno utemeljenih ciljeva za smanjenje emisija, poboljšanjem energetske učinkovitosti, poboljšanjem izvještavanja i otkrivanja podataka o klimi te eliminiranjem krčenja šuma iz opskrbnih lanaca.

Koalicija We Mean Business izvrstan je primjer zajedničke aktivnosti privatnog sektora. Kompanije s kombiniranom tržišnom kapitalizacijom od preko 24 bilijuna dolara zajedno rade na vođenju ambicioznijih klimatskih politika i ubrzavanju tranzicije na ekonomiju s nultom neto stopom emisija.

Na sličan način, Radna skupina za financijske informacije u vezi klimatskih promjena pomaže firmama da bolje izračunaju rizike i prilike klimatskih promjena, što olakšava investitorima potporu održivom poslovanju.

To stvara domino efekt koji pomaže pomicanju financijskih tržišta u zelenijem smjeru. Pandemija je dovela do privremenog smanjenja emisija stakleničkih plinova i preporoda prirode. No kratak predah za planet nije zamjena za koherentnu globalnu klimatsku strategiju.

Sve u svemu, 2021. obećava da će biti sjajna godina za klimatske aktivnosti, sa zvijezdama koje će se poravnati za čišću i održiviju budućnost. Moramo iskoristiti priliku dok još možemo.

© Project Syndicate 2021.