Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,9 posto, na 76,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,3 posto, na 71,43 dolara.

Prvi rast cijena nakon sedam tjedana pada zahvaljuje se nadi trgovaca da će u idućoj godini potražnja za naftom porasti, s obzirom da je, čini se, ciklus povećanja kamata u zapadnim zemljama završen.

Na posljednjoj sjednici u ovoj godini čelnici američke središnje banke ostavili su kamatne stope nepromijenjene, s obzirom da inflacijski pritisci u SAD-u postupno popuštaju, i procijenili da će u idućoj godini kamate biti smanjene, i to u tri navrata.

To najvjerojatnije znači da će, unatoč oštrom povećanju kamata u više od godinu i pol dana, najveće svjetsko gospodarstvo izbjeći recesiju. A to, pak, znači stabilizaciju potražnje za naftom.

Najava smanjenja kamata Feda izazvala je pad vrijednosti dolara prema košarici valuta na najnižu razinu u četiri mjeseca, što je također podržalo cijene nafte, s obzirom da je zbog slabijeg dolara nafta jeftinija za kupce u drugim valutama.

Zbog niže cijene i mogućeg jačanja potražnje u SAD-u, svjetska potrošnja nafte porast će u 2024. za 1,1 milijun barela dnevno, oko 130 tisuća više nego što se prije očekivalo, procjenjuje Međunarodna agencija za energiju (IEA).

“Smanjenje proizvodnje OPEC+ vjerojatno će održati tržište nafte na početku 2024. u ravnoteži, unatoč slabijoj potražnji, a to bi trebalo ublažiti trenutnu zabrinutost zbog prekomjerne ponude”, objavio je Commerzbank.

OPEC+, koji okuplja zemlja OPEC-a i saveznike, krajem studenog je dogovorio smanjenje proizvodnje od oko 2,2 milijuna barela dnevno za prvo tromjesečje iduće godine.

No, slabi gospodarski podaci iz najvećeg europskog gospodarstva, njemačkog, i najvećeg svjetskog uvoznika Kine ograničili su rast cijena nafte prošloga tjedna.

Nakon pada prethodnih tjedana, cijene su nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11 posto, kao i na američkom tržištu.