Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skočila 4,2 posto, na 91,17 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 4,5 posto, na 86,91 dolar.

Skok cijena nafte na najviše razine u pet mjeseci ponajviše je posljedica rasta napetosti na Bliskom istoku.

Iran je poručio da će odgovoriti Izraelu na zračni napad na iranski konzulat u Damasku, glavnom gradu Sirije, u kojem je poginulo nekoliko visokih vojnih dužnosnika.

Izrael nije preuzeo odgovornost za napad na konzulat, ali je zbog sigurnosti privremeno zatvorio 28 veleposlanstava u svijetu.

“Tržište zna da će Iran vjerojatno odgovoriti, ali ne zna pojedinosti i to stvara veliku nelagodu i nervozu”, rekao je Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

Trgovce zabrinjavaju i napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na rafinerije u Rusiji, koji su, kako je Reuters izračunao, možda blokirali oko 15 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznici tog kartela, uključujući Rusiju, potvrdili su, pak, na prošlotjednom sastanku odluku o ograničavanju proizvodnje, tražeći od pojedinih zemalja strože pridržavanje dodijeljenih kvota.

“Stroži nadzor poštivanja kvota trebao bi rezultirati dodatnim smanjenjem proizvodnje u drugom tromjesečju”, napisali su analitičari ANZ-a u bilješci klijentima.

Procjene o slabijoj ponudi poklopile su se s naznakama ubrzanja gospodarskog rasta u SAD-u, što bi moglo dodatno ojačati potražnju.

Analitičari JPMorgana izračunali su da je svjetska potražnja za naftom u prvom tromjesečju solidno porasla, za 1,4 milijuna barela dnevno.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je više od 18, a na američkom tržištu oko 21 posto.