Na londonskom je tržištu cijena nafte porasla i prošloga tjedna, šestoga zaredom, pa je dosegnula nove najviše razine u tri i pol godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli, jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija Iranu od strane SAD-a.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30 dolara.

Cijene nafte rastu već tjednima, među ostalim zbog odluke SAD-a o povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko četiri posto svjetske nafte.

To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s potražnjom, a Saudijska Arabija i Rusija ograničavaju proizvodnju kako bi poduprle cijene.

Od siječnja 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene.

"Geopolitička galama i strah od eskalacije neće tako skoro jenjati. U fokusu je zabrinutost za opskrbu nakon što su Sjedinjene Države napustile sporazum s Iranom", kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.

Procjenjuje se da bi američke sankcije Iranu mogle smanjiti ponudu za više od milijun barela dnevno.

Cijene nafte podržava i duboka gospodarska kriza u Venezueli, izazvana prije nekoliko godina padom cijena nafte, glavnog izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.

Venezuelanska vlada ne objavljuje gotovo nikakve podatke, no neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo 14 posto, a posljednjih mjeseci oštro pada i proizvodnja nafte.

Analitičari Barclays banke procjenjuju da je proizvodnja u Venezueli vjerojatno smanjena ispod milijun barela dnevno. Ta članica OPEC-a u travnju je proizvodila oko 1,5 milijuna barela dnevno.

Zbog svega toga, analitičari Barclaysa sada očekuju da će prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara, a iduće 65 dolara. To je sedam, odnosno pet dolara više nego što su procjenjivali do sada.

"Izmjenu prognoze u odnosu na prošli mjesec zahtijevaju nagli pad proizvodnje u Venezueli, odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije…", tumače u banci.

Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz vodećih svjetskih proizvođača.

Trend bi se trebao nastaviti, s obzirom na ljetnu sezonu vožnje i neutralizirati povećanje američke proizvodnje, smatraju analitičari u Bernsteinu.

"Iako se s obzirom na naglo povećanje američke proizvodnje i broja bušotinskih postrojenja u SAD-u postavlja pitanje koliko će još dugo zalihe padati u ovoj godini, držimo da će se one i dalje smanjivati budući da ulazimo u sezonu ljetnih putovanja u 2018. godini", kazali su.

Zbog toga ni rekordna proizvodnja nafte u SAD-u, koja je nedavno dosegnula 10,7 milijuna barela dnevno, blizu proizvodnje vodećeg svjetskog proizvođača Rusije, ne može zaustaviti rast cijena nafte.

A nakon šest tjedana neprestanog rasta, prošloga je tjedna broj naftnih postrojenja, prema podacima tvrtke Baker Hughes, u SAD-u ostao nepromijenjen, na njih 844.

To je najviše aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine, a kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 640 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.