Krenula je utrka za novog čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a iza sadašnje čelnice Christine Lagarde koja je najavila kandidaturu za drugi mandat stale su najmoćnije članice. Lagarde ističe mandat 5. srpnja, a u svjetskom financijskom policajcu vjeruju da će selekcijski proces za novog direktora biti dovršen u ožujku.

Proces nominacija trajat će sljedeća tri tjedna. Kako je pojasnio član izvršnog odbora Aleksej Možin, selekcijski proces biti će jednak onome iz 2011. kada je izabrana Lagarde zamijenivši dotadašnjeg šefa Dominique Strauss-Kahna koji je morao odstupiti zbog optužbi za seksualno napastvovanje.

Podrška ključnih članica
Christine Lagarde još je u listopadu prošle godine najavila kandidaturu. Već jučer britanski ministar financija George Osborne najavio je njezinu nominaciju. "U vrijeme kada se svijet suočava s opasnim koktelom rizika, vjerujem da Christine ima vizije, energije i sposobnosti da pomogne u upravljanju svjetskom ekonomijom u nadolazećim godinama", izjavio je Osborne, a prenosi Reuters. Inače, Osborne je nominirao nekadašnju francusku ministricu financija i prije pet godina.

Podršku bi Lagarde mogla dobiti i od ključne članice, SAD-a. Potpredsjednik Joe Biden u Davosu je nahvalio Lagarde i time naznačio da bi Washington i službeno mogao stati iza njene kandidature. Podsjetimo, Europa nominira šefa MMF-a, a SAD čelnika Svjetske banke, pa je Lagarde 11. uzastopni predstavnik "starog kontinenta" na čelu MMF-a. Svjetski mediji tvrde kako Lagarde i neće imati pravog protukandidata te je stoga njezin reizbor gotovo sigurna stvar. Pogled u njezin mandat također se uglavnom ocjenjuje pozitivno.

Posebno se naglašava uloga MMF-a u slabljenju europske dužničke krize, uloga u maratonskim i dramatičnim pregovorima s grčkom vladom prošle godine oko novog paketa pomoći, reforma strukture MMF koja je omogućila davanje većih glasačkih prava zemljama u razvoju te uvođenje kineskog juana u košaricu valuta SDR. Njezini zagovornici tvrde da je preuzela instituciju u krizi kojoj je vratila ugled. Štoviše, ugledni politolog Ian Bremmer, predsjednik konzultantske kuće Eurasia Group, ističe kako je MMF od institucije nekada poznate po propisivanju gorkih ekonomskih lijekova pod vodstvom Lagarde dobio "ljudsko lice". Tu se ističe MMF-ova prilagodba programa za Jordan čime je ta država dobila više sredstava za zbrinjavanje izbjeglica iz Sirije. 

Bez tako skore preobrazbe
Ne treba zaboraviti ni pomoć zapadnoafričkim državama zahvaćenima epidemijom ebole što im je omogućilo angažiranje više medicinskog osoblja. S druge pak strane, njezini kritičari tvrde kako MMF pod njezinim vodstvom i dalje štiti isključivo financijske interese razvijenog svijeta. S time se slaže i Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih  odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji kaže da u prilog toj tezi ide i činjenica da SAD i dalje imaju pravo veta na svaku odluku, pa su upitni efekti reforme glasačkih prava.

"MMF neće u tako skoro vrijeme doživjeti preobrazbu koja bi uravnotežila odnose moći", kaže Brkić. Osvrćući se na ulazak juana u SDR, Brkić dodaje kako to nije omogućila Lagarde, već zaokret monetarne politike kineske središnje banke. Kritičari ne zaboravljaju Lagarde ni "umočenost" u aferu Tapie koja bi je možda i mogla stajati drugog mandata. Podsjetimo, zbog uloge u isplati 400 milijuna eura nepripadajuće odštete biznismenu Bernardu Tapieu dok je bila ministrica, Christine Lagarde će se morati pojaviti na francuskom sudu. Analitičari smatraju da bi joj baš to mogao biti uteg u kandidaturi jer si MMF nakon slučaja Strauss-Kahn više ne može dopustiti sličan skandal.

Prijedlog za integraciju izbjeglica

Poslodavci ih trebaju platiti manje od 'minimalca'

Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvješću objavljenom u srijedu naglasio je pozitivne efekte proračunske potrošnje na izbjeglice, preporučivši pri tome poslodavcima da izbjeglice – plate manje od "minimalca". Za MMF je zapošljavanje izbjeglica glavno sredtvo ekonomske integracije u društvo zemalja-domaćina. Kako bi se integracija ubrzala, institucija preporuča "privremeno i ograničeno derogiranje minimalne plaće za izbjeglice". Prema studiji koju je MMF napravio u Njemačkoj koja je lani primila 995.000 izbjeglica, u prosjeku izbjeglice zarađuju 20 posto manje od Nijemaca na istim poslovima.  

Ključni trenuci MMF-a u mandatu Christine Lagarde

• srpanj 2011. – Christine Lagarde preuzima poziciju predsjednice MMF-a
• kolovoz 2011. – francuski sud otvara istragu o ulozi Lagarde u aferi Tapie
• veljača 2012. – MMF i Euroskupina dogovorili uvjete za drugi paket financijske pomoći za Grčku od 130 milijardi eura
• lipanj 2015. – MMF se povlači iz pregovora o trećem paketu pomoći Grčkoj
• prosinac 2015. – kineski juan uključen u košaricu valuta (SDR)
• prosinac 2015. – iako je francusko tužiteljstvo preporučilo odbacivanje optužbi, sud zatražio da se Lagarde pojavi na suđenju