Centralna banka Srbije koristi modificiranu hrvatsku verziju Oracleovog poslovnog softvera. I nije jedina. Oracle hrvatske verzije svog poslovnog softvera prodaje i velikim institucijama u BiH. U Hrvatskoj je pak svoja ERP i CRM rješenja prodao u desetak velikih tvrtki među kojima su Hrvatska lutrija, Plinacro i Kraš. Međutim, Marin Tadić, direktor Oraclea Hrvatska želi svoj poslovni softver prodavati i malim i srednjim tvrtkama, te tako povećati prodaju u tom segmentu. “Unazad pet godina mnogo smo naučili o tržištu poslovnih aplikacija, a pogotovo koliko je taj posao rizičan. Utrošili smo oko pola milijuna eura na prevođenje i prilagodbu našeg ERP-a hrvatskom zakonodavstvu. Rezultati su dobri, ali jasno da bih prije pet godina rekao da očekujem više. Dobro je što danas hrvatske tvrtke zbog približavanja EU trebaju softver više nego ikad prije”, izjavio je Tadić na otvaranju konferencije Oracle Ulimited Business o njihovim poslovnim rješenima. Tvrtka je s pripremama za ulazak u utrku za male i srednje korisnike ERP i CRM rješenja započela prije više od godine dana. Tada je Oracle Hrvatska pokrenuo vlastiti Tehnološki centar za malo i srednje poduzetništvo. Sličan projekt pokrenuo je i Microsoft u Varaždinu, te SAP u Zagrebu. Uz nekoliko velikih hrvatskih proizvođača poslovnog softvera najveći konkurenti na tom tržištu su SAP, Microsoft i Oracle. Prema podacima agencije IDC Adriatics najbolje rezultate u tom segmentu već nekoliko godina zaredom bilježi SAP. Microsoft mu je počeo konkurirati s rješenjima u okviru Dynamics platforme, a Oracle E-Business Suitom i Siebelom.

Agencija IDC Adriatic navodi da hrvatsko tržište poslovnog softvera vrijedi približno 30 milijuna dolara, a s ostalim aplikacijskim softverom više od 60 milijuna dolara. U 2005. godini je prema podacima te agencije u Hrvatskoj prodano ERP rješenja u vrijednosti od 27,09 milijuna dolara. IDC procjenuje da u tom segmentu postoji još uvijek velik prostor za rast. S jedne strane zbog ukupnog rasta IT tržišta u Hrvatskoj, a s druge jer domaće tvrtke uglavnom kupuju samo osnovne verzije poslovnog softvera. Naime, gotovo 65 posto vrijednosti tržišta poslovnog softvera u 2005. godini otpalo je na osnovne ERP module. “Oracle ima dobru početnu poziciju na tržištu poslovnih aplikacija, jer mu prihodi na tom tržištu ne dolaze isključivo od ERP-a i CRM-a već i od niza proizvoda koji podupiru ta rješenja. Primjerice, u više od 40 posto vrijednosti implementacija i nadogradnji ERP-ova u Hrvatskoj tijekom 2005. radilo se o sustavima koji koriste Oracleove baze podataka”, kaže Igor Križevan, vodeći analitičar softverskog tržišta u agenciji IDC Adriatics. Međutim, upravo je Oracelov imidž najvećeg svjetskog proizvođača baza podataka, njegov glavni problem u jačanju prodaje vlastitih softverskih rješenja. Ta je tvrtka, naime, izradila gotovo polovicu svih baza podataka na svijetu i to joj je dosad bilo osnovno poslovanje. Unazad godinu dana Oracle je promijenio smjer, te preuzeo 30 velikih softverskih kompanija koje nude vlastita ERP, CRM, rješenja za billing i drugo. “Svih trideset akvizicija napravljeno je s jednim ciljem – želimo biti tvrtka koja ima najbolja specijalistička rješenja u ključnim industrijama kao što su financijska, vele- i maloprodaja, te telekomunikacije. Rast od preko 50 posto koji u tom segmentu bilježimo i u regiji i u svijetu potvrda je da smo na dobrom putu”, zaključio je Tadić.