Misao vodilju oporavka irske ekonomije nakon kraha u vrijeme gospodarske krize Brendan Butler, izvršnih direktor za međunarodne odnose irske udruge poslodavaca IBEC-a (Irish Business and Employers Confederation), opisuje riječima: "Ako smo mogli jednom, zašto ne bi ponovno uspjeli." Rast irske ekonomije nakon ulaska u Europsku uniju prije četrdesetak godina pribavio je toj zemlji nadimak "keltskog tigra", a taj nadimak žele ponovno zaslužiti. Pokazatelji poput procjena Europske komisije koja kaže da će Irska 2013. godine povećati izvoz za 4,5 posto, dok su na primjer Njemačkoj u tom segmentu predvidjeli rast od 2,6 posto, a ostalim zemljama Europske unije u prosjeku dva posto, zapravo ukazuju na to da je Irska na dobrom putu. Butler je bio prvi gost Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u sklopu edukativnog ciklusa "Novim znanjima i iskustvima bliže EU", a tom smo prilikom s njim razgovarali o procesu oporavka irske ekonomije. Butler kaže kako je vlada donijela niz mjera kako bi ponovno privukla strane tvrtke u zemlju i osnažila domaće, no i dalje ih muči visok državni dug.

Kako je Irska u posljednje dvije godine stabilizirala ekonomiju?

Irska je još u svojevrsnim problemima, no za Irsku je bitno da je poslovna zajednica opet vrlo snažna. Počelo se otvarati mnogo radnih mjesta i velike strane kompanije se vraćaju u Irsku kako bi otvorile svoja europska sjedišta. Također smo poduzeli niz koraka kako bismo poboljšali kompetitivnost zemlje. Povećali smo produktivnost, smanjili troškove te smo samim time aktivniji na stranim tržištima.

Kako ste postigli da se strane kompanije vraćaju u Irsku?

Lokacijski smo oduvijek bili privlačni međunarodnim kompanijama jer smo vrata za ulazak u Europu. Također je poslovno okruženje u Irskoj izrazito prijateljsko te imamo mnoštvo mladih i obrazovanih ljudi. U pretkrizno vrijeme, kada je Irska nosila nadimak "keltskog tigra", dopustili smo da nam narastu troškovi i porezi, a kada je došla kriza, našli smo se u problemima. Nakon toga smo smanjili i poreze i troškove te smo tako postigli to da smo danas 25% kompetitivniji nego prije četiri godine, a to će se nastaviti povećavati. Takvo okruženje daje nam prednost pred drugim europskim zemljama te ujedno i mogućnost da privučemo strance u našu zemlju.

Optimistični ste unatoč velikom državnom dugu.

Morali smo vratiti 33 milijarde eura, a do sada smo vratili 22 milijarde. Može se reći da smo na tri četvrtine od vraćanja državnih financija u pozitivno stanje. Drugi važan motiv za optimizam jest i to što su privatne tvrtke u znatno boljem stanju danas nego prije četiri godine. Tvrtke u Irskoj danas su opet pune samopouzdanja i žele uskoro vidjeti oporavak ostatka Europske unije. Mislim da ti poduzetnici sami sebi govore: "O. K., vidjeli smo najgore, sada može slijediti samo bolje razdoblje i imamo razloga za optimizam."

Kakvo je stanje sa zaposlenošću?

U pretkrizno vrijeme 2008. godine u Irskoj je radilo 2,1 milijun ljudi. Danas ih radi 1,8 milijuna, s tim da ih je 300.000 zaposleno u javnom sektoru. Imamo 400.000 nezaposlenih. U posljednje četiri godine 300.000 Iraca ostalo je bez posla, a polovicu od tog broja čine zaposleni u građevinskom sektoru.

Istaknuli ste da su Irci i dalje u strahu. Svoj novac čuvaju i ne ulažu iako će ga jednom morati potrošiti. Zašto smatrate da ih država treba što prije potaknuti na ulaganja?

Upravo zato što je irska vlada zbog dugova morala povući znatan novac iz ekonomije, ljudi strahuju da će taj potez donijeti veće poreze. Pomalo su nesigurni u budućnost.  Ne toliko davno, prije krize, dogodilo im se to da su kupili skupe kuće koje nisu mogli otplaćivati, gubili su novac na burzama pa je logično da se boje ulagati.

Gdje se nalazi potencijalni investicijski kapital?

Smatram da potencijalno velik investicijski kapital postoji u mlađih do 35 godina, kao i u pedesetogodišnjaka koji su zaposleni, što znači da imaju novca, ali da taj novac štede.

Kako vlada potiče Irce da ulažu?

Pojavile su se brojne inicijative. Primjerice, vlada financijski podupire ljude koji žele živjeti u energetski štedljivim kućama. Time se potiče kupnja novih kuća. Također kada se građevinska industrija srušila u krizi, pojavili su se građevinari koji rade na crno. Sada govorimo ljudima da će ih vlada poduprijeti ako se odluče za gradnju zelene kuće. Da bi dobili potporu države, moraju izabrati registrirane građevinske tvrtke koje uredno posluju. Tako suzbijamo crno građevinsko tržište, potičemo oporavak građevinskog sektora, osiguravamo nova zapošljavanja i potičemo ljude da troše, odnosno ulažu novac. Ipak, građevinsko tržište još je prilično letargično. Gledajući po broju stanovnika, u Irskoj bi se godišnje trebalo ostvariti 40.000 nekretninskih transakcija, dok se ta brojka sada kreće na samo 10.000 godišnje.

Postoje li i neke druge ideje i mjere?

Naravnom, tu su i druge, manje ideje i mjere. Primjerice, ako ste roditelj jednog, dvoje, troje ili više djece, od države za svako dijete dobivate određen iznos. Tako i najbogatiji u Irskoj dobivaju isti iznos kao i najsiromašniji. Dok je siromašnijima taj novac doista i potreban, bogati ga stavljaju u banku ili ga koriste za godišnje odmore i slične aktivnosti. Mi predlažemo vladi da, umjesto da novac uplaćuje na bankovne račune, ljudima daje kartice na kojima će biti taj novac. Takve kartice bi se mogle upotrijebiti samo u trgovinama, restoranima, hotelima ili pak za plaćanje školarina. I dalje bi bile moguće isplate u gotovini, ali u manjem iznosu. Tako bi ga ljudi kojima je novac potreban potrošili u trgovinama. Naš prijedlog su poduprli i prehrambeni lanci obećali su kako će davati dodatan popust onima koji novac s kartica troše u njihovim trgovinama.

Savjet

Što biste preporučili hrvatskim tvrtkama?

Europska bi unija trebala biti velik poticaj za hrvatsku poslovnu scenu. Iz našeg iskustva, a mi smo članica Europske unije već 40 godina, znamo da su mogućnosti u poslovanju u Europi goleme. Europska je unija naklonjena pomagati tvrtkama u investiranju, istraživanju i napretku. Tu su razni programi usavršavanja znanja i vještina radnika i Hrvatska bi trebala znati kako iskoristiti fondove u svoju korist. Istina je da se pridružujete Europskoj uniji u vrijeme kada ona prolazi kroz krizu, ali EU neće propasti te stoga mislim da puno dobivate tim korakom i da biste to poslovno trebali iskoristiti.